Baner

Posjeta do sada

Posjete Sadržajima : 916099

USPDR...

Pretrai stranice

Na stranici

Trenutno aktivnih Gostiju: 18 

Donatori udruge

"jET-SET" VRBANJA
OP?INA CERNA
GRAD UPANJA


Udruga veterana specijalne policije Domovinskog rata DELTA upanja (u daljnjem tekstu UVSPDR DELTA upanja ) 32 270 upanja, Bana Josipa Jela?i?a 4.

Poslovni ra?un broj:IBAN:HR 1623600001102836150 ZAGREBA?KA BANKA POSLOVNICA upanja
OIB:14035999483
MB(DZS):01816721


Osniva?ka skuptina UVSPDR DELTA bila je 09. oujka 2004. godine. UVSPDR DELTA upanja upisana je 17. oujka 2004. godine u Registar udruga Republike Hrvatske pod registarskim brojem udruge 16000898 pri Uredu dravne uprave u Vukovarsko-srijemskoj upaniji, Slubi za op?u upravu (KLASA:UO/I-230-02/04-01/73, URBROJ:2196-05-02-04-02, Vukovar, 17. oujak 2004. godine).




USPDR-DELTA.HR > Vijesti

Vijesti

Tko je sljede?i?

NAKON UHI?ENJA VUKOVARCA TIHOMIRA PURDE
U BIH REAGIRALE UDRUGE I STRANKE


Branitelji u strahu od prelaska
granice zbog tajnog popisa


VUKOVAR/OSIJEK - Grani?na policija BiH uhitila je na
prijelazu Oraje Vukovarca Tihomira Purdu. Purda je uhi?en
u srijedu na temelju Interpolove tjeralice koju je izdao MUP
Republike Srbije, a zbog sumnje da je po?inio ratni zlo?in
prema civilnom stanovnitvu. Preba?en je u istrani zatvor
u Sarajevu, rekao nam je Zdravko Sedlo, voditelj policije grani?nog
prijelaza Oraje. Slobodanka Purda kaeda je njezin suprug uhi?en
u srijedu oko 13 sati pri ulasku u BiH, a da joj se telefonom,
iz tamonje policijske postaje, javio iste ve?eri oko 19.30. Otad vie
nema informacija o njemu. Purdu se sumnji?i za ratni zlo?in
od 5. studenoga 1991.

Mogu?e izru?enje
Branitelji su okirani uhi?enjem i saznanjem da su mnogi od njih
na listi ratnih zlo?inaca u Srbiji, zbog ?ega ne smiju iza?i iz Hrvatske.
Ve? desetke puta Tihomir Purda prelazio je granicu BiH, no nita mu
se nije dogodilo. Zbog ?ega nije znao da je na tjeralici, zanima i
logorae koji su od nadlenih tijela jo 2008. traili popis onih koji
su na Interpolovim tjeralicama. Da se negdje moemo javiti, u
Dravno odvjetnitvo ili Ministarstvo pravosu?a, i provjeriti da se
i nama ne dogodi to se dogodilo Purdi, kae Danijel Rehak,
predsjednik Hrvatskog drutva logoraa srpskih koncentracijskih
logora. Logorai sumnjaju i u Purdinu krivnju, jer pod batinama koje
su dobivali priznao bi sve. Neke stvari nije htio ni re?i, a nakon toga
su mnoge vodili na su?enje u Beograd. Moete misliti, onakav pretu?en
nije ni shvatio kakvu su mu optunicu pro?itali, rekla je Slobodanka Purda.
Sud BiH je Purdi odredio pritvor od 18 dana. Za sada ima tek odvjetnika
po slubenoj dunosti, jer obitelj nema novca za branitelja. Pravosu?e
Srbije u roku od 18 dana treba dostaviti eventualni zahtjev za izru?enje.

HSP ima popis
- Sli?no prijeti jo stotinama hrvatskih branitelja - upozorili su ?elnici
HSP-a na konferenciji za novinare u Osijeku. Predsjednik Daniel Srb
naglasio je kako HSP posjeduje popis optuenih, na kojemu je gotovo
450 hrvatskih branitelja iz isto?ne Hrvatske 332 vukovarska, stotinjak
osje?kih i osam branitelja Sarvaa. Ni jedno ime, naglasio je, ne smiju
otkriti zbog sigurnosti, ali na njima su, tvrdi, i neke poznate osobe s
osje?ke politi?ke scene. "Budu?i da Purdi prijeti ?ak i izru?enje Srbiji,
pozivam sve branitelje da, dok se stvari ne ra?iste, ne prelaze dravnu
granicu. Bar dok prije toga, u osje?kom HSP-u, ne provjere jesu li na
popisu optuenih", pozvao je Srb. ?elnici HSP-a istaknuli su kako su te
optunice podignute jo 1991. i 1992., ali je u BiH tek sada po?elo
postupanje po njima, "vjerojatno jer su nakon Nove godine na snagu
stupili neki me?udravni sporazumi izme?u Hrvatske, Srbije i BiH".
Uhi?enje Purde zateklo je i udruge branitelja i dragovoljaca. "Normalno
je da policija postupa na osnovi nekih indicija i neku osobu privede
na obavijesni razgovor. Koliko ja znam, Purda nije uhi?en... Za mene
bi bilo zabrinjavaju?e da se zbilja dogodi da hrvatskim braniteljima, bez
realne osnove, sude u Srbiji", kae Zdravko Nalio, predsjednik osje?kog
UHDDR-a. Miljenko Kolobari?, predsjednik osje?ke Hvidre, pak, puno je
otriji. "Ve? dugo znamo za taj popis i imamo pouzdane informacije za
niz ?asnih osje?kih branitelja da se nalaze na njemu, iako nisu po?inile
nikakav ratni zlo?in. No nismo vjerovali da bi takav bizaran popis mogao
uop?e biti aktiviran", zaklju?io je Kolobari?.

izvor:glas slavonije


//

Nevin u zatvoru

07 Sije?anj 2011


ivot pie romane, zna se re?i za ivotne pri?e pune obrata,
sretnih i nesretnih doga?anja, ljubavi, vjere, razo?arenja...!
A nerijetko ivotni roman, njegov sadraj, uvjetovan je
raznim utjecajima, (ne)prilikama, doga?ajima, putovima koje je
romanopisac sam odabrao ili su ga na njega drugi uputili, usmjerili.

Osiguravao Vlak slobode
Pa tako, roman bi se mogao napisati i o trojici bra?e Gari?,

Viteanima, Krei (1957.), Mariju (1967.) i Berislavu (1967.).

No, ovo ?e, ipak, biti novinarska pri?a s posebnim naglaskom

na najmla?eg Berislava Beku, kako ga rodbina i prijatelji

od milja zovu. Ova ivotna pri?a proeta je obiteljskim

katoli?kim odgojem, nepravdama komunisti?kog reima

prema njihovu ocu Peri (zavrio Franjeva?ku gimnaziju u Visokom),

odlazak na studij, dragovoljno uklju?ivanje u Domovinski rat,

to je na kraju najmla?i Berislav naplatio godinom zatvora

koju je proveo od 16. prosinca 2009. do 16. prosinca 2010.,

i to nevin. Pravda je ipak pobijedila, oslobo?en je svih sumnji

o po?injenom zlo?inu i puten na slobodu. No, pri?u vra?amo

na po?etak... Sva trojica bra?e studirala su u Zagrebu,

Kreo i Berislav na Fakultetu za tjelesni odgoj,

a Marijo strojarstvo i brodogradnju.

U Zagrebu ih je zatekao i rat i odmah, bez razmiljanja,

od svibnja 1991. godine postaju dragovoljci Domovinskoga rata.

Prolaze obuku, nakon ?ega se Kreo i Marijo uklju?uju u

pri?uvni sastav MUP-a Hrvatske, Antiteroristi?ku jedinicu (ATJ) Lu?ko,

a Berislav dobiva djelatni status u toj jedinici s kojom,

u pet godina rata, prolazi sva ratita Hrvatske,

od Dubrovnika do Vukovara, kako kae. Marijo i Kreo,

nakon ratnih krtenja u Hrvatskoj, krajem 1992. godine,

odnosno po?etkom 1993. godine, odlaze u rodni Vitez

i uklju?uju se u postrojbe HVO-a i obojica stje?u ugled

hrabrih branitelja, profesionalaca, to potvr?uju i Marijeve

ratne odgovorne zada?e i Kreino postavljanje za

zapovjednika Policijske postaje u Vitezu, ?ija je postrojba

bila jedna od najboljih na podru?ju Lavanske doline.

Za to vrijeme Berislav je sa svojom jedinicom ratovao

na sve strane Republike Hrvatske, gdje je bilo najgu?e i najpotrebnije.











Od ku?e, iz obiteljskog gnijezda, od oca Pere (umro 1986. godine)

i majke Mire sa sobom sam u Zagreb ponio iskrenu vjeru u Boga,

radne navike, disciplinu, potovanje drugih i druk?ijih, l

jubav prema svom hrvatskom rodu..., a kako se voli domovina,

u?io sam, vjerujem i dobro nau?io, od mojih profesora na fakultetu,

a u ratu mojih zapovjednika Branimira Kulaa i Josipa Mari?a.

Oni su odredili moj put, pa i Krein i Marijov u Domovinskom ratu,

na ?emu sam iskreno zahvalan i ponosan, kazao je Berislav.

Tada nije ni sanjao o kalvariji koja ?e ga kasnije zadesiti...

Ratni put je zavrio 15. kolovoza 1995. godine kada je sa

svojom postrojbom osiguravao prolaz Vlaka slobode

(Zagreb Split) u kojemu je bio i dr. Franjo Tu?man,

desetak dana nakon oslobodila?ke akcije Oluja i osloba?anja

Kninske krajine i drugih podru?ja. Njegova postrojba je

tri dana ranije bila zaduena da mora pro?eljati svaki dio

od oko 30 kilometara uz prugu kojom ?e pro?i Vlak slobode.

Bili su podijeljeni u manje postrojbe i provjeravao se svaki

detalj, mjesta, naselja... uz prugu zbog sigurnosti dravnoga

vrha koji je trebao pro?i Vlakom slobode, ali i tek oslobo?enog

podru?ja. Kasnije, 2001. godine ?uo je o zlo?inima po?injenim

u selu Grubori koje se nalazilo neposredno uz to podru?je

od 30 kilometara koje se osiguravalo. U tom selu je ubijeno

estero srpskih civila starije ivotne dobi. - Svi sudionici

osiguranja Vlaka slobode, nas 50, ili su na informativne

razgovore i dali iskaze vezano uz taj zlo?in. to se krivnje ti?e,

bio sam potpuno bezbrian jer u tom selu nisam bio, nikoga

u ta tri dana osiguranja nisam sreo osim svojih suboraca,

a bio sam uvjeren da taj zlo?in nitko iz moje postrojbe nije po?inio.

Kalvarija i zatvor

No, ponovno smo 2004. godine davali iskaz, 2009. godine taj je

zlo?in aktualiziran kroz medije, a na moje veliko iznena?enje

ja sam, s jo trojicom pripadnika nae postrojbe i zamjenikom

zapovjednika eljkom Sa?i?em, 16. prosinca 2009. godine l

ien slobode i u statusu osumnji?enika-pritvorenika zavrio sam

u Remetincu. I otada po?inje prava Berislavova drama, druga

strana njegove odanosti domovini, moglo bi se tako re?i, druga

strana medalje domoljublja koje je s ponosom u dui nosio i

na djelu ga bezbroj puta pokazivao i dokazivao. Berislav je

dobio dva ratna priznanja, kasnije i mirnodopsko za postignute

rezultate, i to trojice razli?itih ministra. - Kako sam dane u zatvoru

doivljavao, proivljavao, to sam mislio, to mi se sve motalo

po glavi, zaista bi se roman mogao napisati, objasnio je Berislav

te istaknuo kako su mu infuziju snage davali njegovi prijatelji iz

ATJ Lu?ko, Udruga Uzdanica, podrka obitelji, Viteani koji su

bili spremni za njega svoje ruke u vatru staviti. Jer, vjerovali su

da jedan specijalac od glave do pete jednostavno ne moe

po?initi stravi?an zlo?in nad nemo?nim starcima, i to samo zato

to su druge nacionalnosti. Vjerovali su u njegovu ?ast, potenje,

ili organizirano na mirne prosvjede u Zagrebu.


U Vitezu je skupina ena, zajedno s Berislavovom majkom Mirom,
svaki dan od njegova uhi?enja u isto vrijeme molila krunicu. Vjerovale
su, kao i svi Viteani koji ovu obitelj poznaju, u Berislavovu nevinost
i nisu se prevarili. - Jesam li se bojao Dreifussova sudskog sindroma,
posebno kada mogu biti upleteni, kako kaete, i neki drugi interesi?
Re?i ?u, uop?e NE. Jer, kakav bi to ja ?ovjek bio kada ne bih vjerovao
u dravu za koju sam se sa svojom bra?om, doavi iz Bosne,
zduno i s iskrenom ljubavlju borio, kae Berislav, a kako je proivljavao
zatvorske dane, djelomi?no se moe vidjeti i iz pisama koje je u znak
zahvalnosti na podrci slao svojim Viteanima, na ime Ivice Skopljaka,
susjeda i prijatelja njegove obitelji, koji je u organiziranju svih vidova
podrke Berislavu bio najangairaniji. - Prsa su mi opasana
i?anom kouljom, a dua titom vjere. Ne bojim se ni ?ovjeka ni sotone,
od vjere kr?anske, domoljublja i ljubavi Boje ne?e me odvojiti ni smrt,
kao to me nije mogao odvojiti ni ivot. Tako je bilo do sada, tako
neka bude navijek. Da se jo stotinu puta rodim, nita ne bi mijenjao i
promijenio osim to bih pokuao jo vie dati za svoj hrvatski narod i domovinu.
U ovom vremenu se trebamo boriti drugim orujem istinom i pravdom - pravdu
?ekam, a istinu znam. Molitva je moja nada i utjeha. Duu sam sa?uvao za
Boga i Njegov blagoslov, tijelo i odijelo sam dao blinjima. Dobio sam nekoliko
ratnih oiljaka koji me ne bole jer me podsje?aju na moj doprinos obrani domovine,
od vas, od prijatelja i suboraca imam potovanje i potporu. A to mi jo treba?
Bez svega mogu, na slavu Bogu!, pisao je svojim Viteanima Berislav iz Remetinca.
Vjeruju?i u pravosu?e drave koju je hrabro i zduno branio, Berislav je do?ekao
pravdu i 16. prosinca jedini je uz zapovjednika Sa?i?a puten na bezuvjetnu slobodu.
I odmah je pohrlio u svoj Vitez, svojoj majci, sestri, rodbini, svojim Viteanima koji su
ga ponovno obradovali i ranjeno srce razgalili. - Ma kako ne bih bio ponosan i sretan
kada su sa mnom u moj rodni Vitez, uz suprugu Boicu i brata Kreu, ila jo
osmorica mojih prijatelja i suboraca iz ATJ Lu?ko. U Podmila?ju, svetitu sv. Ive,
dobrodolicu mi zaeli ?etrdesetak mojih Viteana. Pa onda srce zatreperi,
ho?e isko?iti od sre?e i zadovoljstva, nije Berislav krio emocije dok nam je
prepri?avao ove teke i na kraju radosne trenutke svog ivota.

Zaista sam sada sretan

S prijateljima iz ATJ Lu?ko iao je na obiljeavanje sedamnaeste
godinjice tragedije Krian?eva sela, poklonili su se rtvama, samo
tog dana prije 17 godina bilo ih je 64, a neke od njih Berislav je poznavao
jo iz djetinjstva. Prijatelji iz ATJ Lu?ko i brat Kreo (Marijo ivi i radi u Italiji),
nakon dvatri dana vratili su se u Zagreb, a Berislav je ostao s majkom,
sestrom Zrinkom, zetom Milom, brojnom rodbinom, s prijateljima, sa svojim
Viteanima. - Zaista sam sretan, pun sam emocija, naviru sje?anja, rodna
gruda je svetinja i nikada se ne zaboravlja, nikada se ne prestaje voljeti.
No, ipak, zove me moja ku?a, moj dom, a to su dragi mi Zagreb, draga
mi Hrvatska i moja Antiteroristi?ka jedinica Lu?ko, kae silnim emocijama
uzdrmani Berislav Beko Gari?.
izvor:alfa-zg


Petak, 07 Sije?anj 2011








ivot pie romane, zna se re?i za ivotne pri?e pune obrata,

sretnih i nesretnih doga?anja, ljubavi, vjere, razo?arenja...!

A nerijetko ivotni roman, njegov sadraj, uvjetovan je

raznim utjecajima, (ne)prilikama, doga?ajima, putovima koje je

romanopisac sam odabrao ili su ga na njega drugi uputili, usmjerili.

Osiguravao Vlak slobode
Pa tako, roman bi se mogao napisati i o trojici bra?e Gari?,
Viteanima, Krei (1957.), Mariju (1967.) i Berislavu (1967.).
No, ovo ?e, ipak, biti novinarska pri?a s posebnim
naglaskom na najmla?eg Berislava Beku.
izvor:alfa-zg
-opirnije u vijestima na stranici-

Novi ef splitskih specijalaca

pomeo kolovo?e pobune



Anton Draina nije povjerovao optubama o mobingu koji je
navodno provodio dozapovjednik postrojbe Goran Bo?ina.

Nakon to je sredinom prosinca, nakon 15 godina zapovijedanja

Specijalnom jedinicom policije Split BATT, s mjesta prvog ?ovjeka

te postrojbe smijenjen Danijel Krolo, novi zapovjednik splitskih

specijalaca Anton Draina nastavio je s ?i?enjem te jedinice.

Naime, u ponedjeljak su ?etiri dugogodinja pripadnika te

postrojbe dobila rjeenja o premjetaju na nova radna mjesta,

odnosno me?u obi?ne policajce. Navedena rjeenja su, doznajemo,

dobili glavni pregovara? postrojbe, jedan vo?a grupe te dva specijalca

koji su radili na mjestima instruktora za borila?ke vjetine i

instruktora za zakonitost postupanja.

Svi su oni, shodno svojoj naobrazbi, preba?eni u normalne

policijske postaje u Omiu, Trogiru i Splitu, neki kao obi?ni

policajci u uniformi, a neki, pak, kao inspektori po odjelima.

Kako doznajemo, nitko od ?etvorice specijalnih policajaca

nije potpisao primljena rjeenja, no to ne odga?a njihovo izvrenje.

Formalni razlog njihova micanja iz postrojbe jesu

narueni me?uljudski odnosi,

no iza svega se krije ?injenica da su njih ?etvorica bili me?u 24 potpisnika

peticije kojom su se svom zapovjednitvu u Zagrebu alili na postupanje i

ponaanje dozapovjednika Gorana Bo?ine prema njima, a koje,

prema njihovim tvrdnjama, grani?i s mobingom.

O?ito su ba njih ?etvorica ozna?ena kao kolovo?e pobune te su

zato bez ikakvog respekta maknuti iz jedinice iako su u njoj proveli

po deset i vie godina. No, u cijeloj je situaciji zanimljivo da je ba

Bo?ina ostao na svome mjestu dozapovjednika i nakon peticije, a i

nakon ovog posljednjeg ?i?enja. On se trenutno nalazi na

godinjem odmoru, a nedavno je bio sudionik i incidenta u

teretani Guliver Energija u Solinu, kada je smirivao tu?njavu

tijekom koje je i sam dobio udarac.

No, i to sudjelovanje u incidentu u Guliveru moglo bi biti

povod za pokretanje eventualnog disciplinskog postupka

prema njemu jer se on tamo, doznajemo, nalazio tijekom

radnog vremena i u teretanu je doao slubenim automobilom.

Mnogi se pitaju to je radio u Guliveru kad u bazi Specijalne policije u

Mravincima postoji vrlo dobro opremljena teretana. Sada ve? bivi

zapovjednik Danijel Krolo smijenjen je nakon upu?ene peticije zbog toga,

kako je glasilo pojanjenje, jer su je potpisnici poslali direktno u Zagreb,

a ne preko njega kao njihova zapovjednika, to je nadre?enima u

metropoli bio dokaz da je on izgubio kontrolu nad ljudima.

No, kad bi se taj argument i prihvatio, ostaje pitanje zbog ?ega je

onda smijenjen njegov drugi dozapovjednik Ante Vugdelija, koji je

me?u kolegama uivao veliko povjerenje, a ostavljen je Bo?ina

protiv kojeg se vie od pola postrojbe pobunilo. Napeta situacija

u splitskoj specijalnoj policiji o?ito i dalje traje, a ostaje vidjeti i kako

?e se njihovi nadre?eni u MUP-u postaviti spram o?igledno upornih

zahtjeva djelatnika da se s mjesta dozapovjednika makne Goran Bo?ina.

No?ni redari Novi zapovjednik Anton Draina mora se pozabaviti

problemom redarenja specijalaca po splitskim klubovima.

Treba vidjeti kakav ?e on stav zauzeti prema takvom djelovanju svojih ljudi,

koje je u Splitu javna tajna, no teko je dokazivo u praksi. A postoji i druga

strana pri?e u kojoj je vlasnicima splitskih klubova puno drae pla?ati

zatitu specijalne policije nego lokalnih kriminalaca. I to zato jer im je to

poprili?no ?vrsto jamstvo da u njihovim klubovima ne?e biti dilera

droge i raznih drugih kriminalaca.

Za komentar najnovijeg razvoja doga?aja u Jedinici specijalne policije Split,

zamolili smo i glasnogovornika MUP-a Krunoslava Borovca koji je, pak,

kazao kako nije ?uo za ove posljednje roade. - Mi smo veliki sustav i ne

moemo znati ba za kretanje svakog pojedinca. Ali, kad gledate,

nekako je i normalno da ljudi dolaze i odlaze, posebice kad su u pitanju

pripadnici specijalne policije jer ne moete ba o?ekivati da u

toj jedinici do?ekaju mirovinu - kazao je Borovec.
izvor.slobodnadalmacija.hr

Da se ne zaboravi"Akcija-Maslenica"

DA SE NE ZABORAVI

Akcija Maslenica u kolskim klupama

U Zadarsku upaniju stigao je dopis Ministarstva branitelja
kojim je projekt ulaska branitelja u u?ionice osnovnih kola
na satove povijesti dobio zeleno svjetlo: Ministarstvo je odobrilo
potporu projektu nazvanom Zadarska upanija u Domovinskom ratu
i za njega ponudilo i financijsku pomo?.

Projekt je osmislila Koordinacija za ljudska prava Zadarske upanije,
a njegova realizacija, koja ?e po?eti u zadarskim osnovnim kolama,
nije predvi?ena jednokratno.

- Prva predavanja odrat ?emo ovo polugodite u est osnovnih kola,

ali to nije jednokratni ve? cjeloviti, temeljito izra?en projekt, koji ?e se

trajno nastavljati iz godine u godinu.

Branitelji ?e predavati isklju?ivo osmaima, tako da ?e svake godine

po jedna generacija osmaa biti obuhva?ena susretom s braniteljima

i odlaskom na mjesta nekadanjih bojinica, kae Davorka Krn?evi?,

predsjednica Koordinacije za ljudska prava Zadarske upanije.

Prvi ciklus predavanja odrat ?e branitelji iz est udruga,

koji za to prolaze edukaciju.

- Oni moraju biti educirani kako osmaima prezentirati rat. I

mamo 17 odli?nih predava?a, oni su iz udruga HVIDR-a

Zadar, ene u Domovinskom ratu, Specijalne policije Poskoci,

Udruge maloljetnih dragovoljaca, Udruge Damir Tomljanovi? Gavran i

Udruge dragovoljaca HRM-a.

Malo znaju o ratu

Oni ?e u?enicima predstaviti oslobodila?ku akciju Maslenica,

kae predsjednica Koordinacije, koja se za pokretanje projekta

odlu?ila nakon to je u svibnju organizirala tribinu o socijalnoj

isklju?enosti hrvatskih branitelja, ali i zbog toga to su, kako kae,

u?enici vrlo loe upoznati s bliskom povije?u.

Projekt ?e slubeno zapo?eti u zadarskoj Znanstvenoj knjinici,

s izlobom publikacija o Domovinskom ratu, predstavljanjem

posebnog priru?nika i popratnom izlobom u?enika S Obrovac,

no najvaniji dio projekta je prezentacija CD-a

Akcija Maslenica - njima u spomen, nama na sje?anje.

CD je napravila Udruga Damir Tomljanovi? Gavran i on je t

emeljna okosnica predavanja u u?ionicama. Temeljem CD-a

iz tiska ?e izi?i knjiica, kojom ?e se na predavanjima

sluiti profesori povijesti i branitelji.

Kako sve ulazi u tzv. izvannastavne aktivnosti, nije potrebna

suglasnost Ministarstva obrazovanja, a za prvi ciklus predavanja

odre?eno je est osnovnih kola - zadarske O Smiljevac,

.K. Benje, . Budini?a i Zadarski otoci, te O Bibinje i Poli?nik.

izvor:slobodna dalmacija

Misa prigodom godinje skuptine

Udruge Specijalne policije iz Domovinskog rata

Subota, 18. 12. 2010.


Za tebe molimo, za te rtvujemo... Kad god se

pjevaju?i moli uz stihove pjesme ivot svoj prikazujemo Bogu... ?ovjeka ponesu osje?aji

oji u jedno stapaju zahvalnost i pronju, sje?anje i okrenutost budu?nosti, sjetu i ponos.

A ?ulo se te subote, 18. prosinca, u kapelici sv. Mihovila u Policijskoj akademiji,

kako iz grla i s usana ?lanova Udruge Specijalne policije iz Domovinskog rata,

okupljenih na Euharistijskom slavlju koje se slavilo prigodom godinje skuptine,

odjekuju upravo te rije?i. I ?ovjek se teko moe oteti dojmu koji se osje?ao u

trenutku prinosa darova da su oni najpozvaniji izgovarati ih i pretakati u osobnu i zajedni?ku molitvu.

Sve je krenulo najavom pa potom i dolaskom

u ured policijske kapelanije sv. Mihovila u Policijskoj akademiji gospodina Jure Pavlovi?a,

tajnika Udruge, a s njim u drutvu i trojice ?elnih ljudi iste Udruge: predsjednika g. Josipa Klema,

dopredsjednika g. Mladena Strijavi?a i predsjednika nadzornog odbora g. Draena Budimira.

Doli su dogovoriti slavljenje sv. mise tom prigodom.

Uslijedio je poziv mons. Jurju Jezerincu, vojnom ordinariju, da predsjeda Euharistijskom slavlju,

to je on rado prihvatio. Sveta je misa, kako i treba biti, prerasla u molitveno slavlje

okupljenih vjernika to Bojem milosr?u preporu?uju poginule i preminule suborce i prijatelje,

te zahvaljuju za ve? primljena dobra i mole snagu da i dalje ustraju u dobru. Na po?etku,

odmah iza uvodnog pozdrava, poimenice su spomenuta imena onih to su zajedno s njima

brane?i pravo na slobodu Lijepe nae darovali ivot da bismo mi ivjeli.
Zapjevavi na koncu svete mise Radujte se narodi, ?estitali smo si uzajamno

Boi? i novu godinu. (don Josip)

Homilija vojnog ordinarija

U naravi je ?ovjeka potreba da bude slobodan.

Takvim ga je stvorio Bog. Misao o slobodi stalno se provla?ila otkako su nai pradjedovi prihvatili

evan?eosko svjetlo kao navjetaj slobode i nade. I to je ostalo tijekom dugih stolje?a kao neka

duboka unutarnja iskra u srcima sinova i k?eri hrvatskoga naroda, te se nisu dali ni od koga

do kraja pokoriti, jer se ponovno uvijek budila svijest da su za slobodu ro?eni.

Samo u slobodi narod moe posti?i svoje puno ostvarenje svog nacionalnog, duhovnog,

vjerni?kog i kulturnog bogatstva, razviti svoje specifi?nosti i druge obogatiti.

Tenja za slobodom bila je veoma prisutna i u Izraelskom narodu, ne samo za fizi?kom

slobodom nego i duhovnom, u elji da ne budu robovi svojih poroka i ljudskih slabosti.

O toj elji za slobodom govori nam prorok Jeremija u dananjem 1. ?itanju. Jeremija

navijeta mesijanske dane kao dane slobode. Najavljuje Davidovog potomka,

koji ?e biti izdanak pravedni, to zna?i Mesija, Spasitelj. On ?e biti kralj

koji ?e biti mudar i ?init ?e pravo i pravicu na zemlji, jer su pravo i pravica bili pogaeni.

U njegovo ?e vrijeme vladati mir. Obnova se ne?e temeljiti na politi?koj osnovi nego

na moralnoj i religioznoj, odnosno na duhovnom preporodu.

Novozavjetna objava i kr?anska predaja govore da se Jeremijino prorotvo

(kao i drugih proroka) doga?a u Isusu Kristu. Isus je doista pravi Davidov potomak

(Mt 22, 45) i njegovo kraljevstvo nije od ovoga svijeta (Iv 18,36). Isus dolazi

pomiriti me?usobno ljude. Da uspostavi narueni sklad izme?u Boga i ?ovjeka,

koji ga je svojim grijehom prekinuo, Isus u svojoj ljubavi umire za nas i

radi naega spasenja. (Rim 3, 21-26).

Stoga ?e jednom re?i: Nema ve?e ljubavi nego ako tko svoj ivot poloi za prijatelje svoje.

Ta se Isusova rije? moe s pravom primijeniti i na nae pokojne hrvatske branitelje

koji su poloili svoje ivote iz ljubavi prema nama, vo?eni ljubavlju, a ne mrnjom prema ikome.

Dananje evan?elje potvr?uje prorokove rije?i da je Isus doista onaj

obe?ani Davidov potomak, kad veli da je za?et po Duhu Svetom, da je

Isus Emanuel, to zna?i S nama Bog i da je Josip njegov zakonski

a ne naravni otac. Proroci su naime najavili da ?e se Spasitelj svijeta

roditi od ene-djevice. Ta ?ast je pripala Mariji, Nazaretskoj djevici,

kojoj je an?eo rekao da ?e roditi Spasitelja svijeta.

Josip, Marijin zaru?nik, zna da je njegova zaru?nica Marija nevina i

istovremeno bilo mu je jasno da je Marija u blagoslovljenom stanju.

Stoga ga an?eo podsje?a u snu na njegovo ljudsko, vjerni?ko i kraljevstvo

dostojanstvo te neka se ne boji uzeti k sebi Mariju to je u njoj za?eto, doista

je od Duha Svetoga. Rodit ?e sina, a ti ?e mu nadjenuti ime Isusu,

jer ?e on spasiti narod svoj od grijeha njegovih.

Kad je Josip shvatio volju Boju postalo mu je jasno njegovo, Marijino i Isusovo poslanje.

On postaje odgovoran za to dijete i njegovu majku. On ?e djetetu prema

tadanjem obi?aju nadjenuti ime i tako prenijeti na njega svoje kraljevsko dostojanstvo,

budu?i da potje?e iz kraljevske Davidove loze. Isus ?e tako postati Sin Davidov.

Taj Sin Davidov ?e spasiti narod svoj od grijeha njegovih, jer on je Emanuel,

to zna?i S nama Bog. Dijete u Mariji je, dakle, pravi Bog, ?ije ro?enje slavimo na blagdan Boi?a.

Rije? Boi? dolazi od rije?i Bog. To je umanjenica ne Boga nego lika ?ovjeka

( djeteta). Isus, taj Boi? donio je svijetu slobodu od svake veli?ine koja ugroava ?ovjeka.

Da bi narodi mogli mirno ivjeti u slobodi, preduvjet je da imaju svoja osnovna i

ljudska prava, prije svega pravo na slobodu.

Po?etkom devedesetih godina prolog stolje?a ra?ala se sloboda u

naem hrvatskom narodu. Njemu su bili ponu?eni razli?iti programi

kako organizirati drutvo i javni ivot. Razne stranke nudile su svoje programe

to i kako organizirati ivot gra?ana u Hrvatskoj. Svatko je mogao po svojoj savjesti

glasovati za one stranke i programe u koje je imao povjerenje da su u skladu sa

njegovim eljama i tenjama. Na taj je na?in hrvatski narod izrazio svoju rije?.

zabrao je ovaj program koji garantira slobodu, ravnopravnost, sigurnost, mir,

ekonomski, moralni, nacionalni i kulturni napredak.

Mnogi su se opravdano veselili toj slobodi, uvjereni da im nita vie ne moe bit i

zvana nametnuto tako da se moe re?i da se izborima dogodila i rodila sloboda.

Ta se promjena u naem drutvu dogodila na jedan doista civilizacijski na?in.

Nije se trailo nikakvo oruje u odravanju novoste?ene slobode, nikome se nije prijetilo.

Jednostavno se eljelo biti slobodan u svojoj domovini i ivjeti u miru sa svim

ra?anima i stanovnicima Hrvatske u potovanju, ravnopravnosti bez obzira na

nacionalnu podijeljenost i politi?ko kao i vjersko uvjerenje. Me?utim, unato? elja

gra?ana na veliko iznena?enje svih, stvari su krenule drugim putem.

Kardinal Kuhari? je 16. sije?nja l991. godine govorio kako se sve vie

mra?i obzorje Hrvatske, pitaju?i se Nije li obzorje Hrvatske mra?no

navjetajem nasilja protiv mira, slobode i sigurnosti? I dodaje:

Naalost, nisu nam nepoznate optube i uvrede kojima kao da se eli

izazvati nove obra?une i nove mrnje, ali mi ?emo kao Crkva u

Hrvatskom narodu uvijek pozivati na mir i dostojanstvo. Iste godine u jednoj

od svojih propovijedi rekao je kako su se Hrvati u Hrvatskoj i izvan Hrvatske

izjanjavali za mir i suivot me?u ljudima u pravednosti i potovanju.

Svije?e i maslinove gran?ice koje su ljudi drali u rukama bile su znak mira i ljubavi,

koje su najja?e nae oruje.

Me?utim tmurni se oblaci nad Hrvatskom nisu razili nego su postali jo vie

mra?niji i zapo?eo je pravi osvaja?ki rat sa svim svojim strahotama.

Neki su se pokuali opravdati na taj na?in to su uvjeravali strani svijet da se radi

o vjerskom ratu. No to nastojanje nije uspjelo uvjeriti svijet. Oni koji su ruili crkvene

objekte nisu ih ruili zato to su bili pravoslavni, nego zato jer su to bili bezboci

nahukani mrnjom. tovie, u vrijeme rata molili su u Zagrebu zajedno katolici i

pravoslavni. Kada je kardinal Kuhari? bio u vrijeme rata u vicarskoj s patrijarhom

Pavlom na upit kardinala Kuhari?a zato se rue zajedni?ke svetinje, kao to su crkve,

Njegova svetost patrijarh Pavle lijepo je rekao da to ne rade njegovi vjernici.

to je moglo preostati Hrvatskom narodu i gra?anima Hrvatske nego se ujediniti i

oduprijeti se snagama zla. Me?u prvim dobrovoljcima nali ste se upravo vi,

koji ste me?u prvima stali u obranu Hrvatske, u obranu slobode i mira, u obranu

dostojanstva i dostojnog suivota ljudi razli?itih nacionalnosti i vjera.

Godine l991. dnevno su se doga?ala ubojstva, zarobljavalo se ljude i odvodilo u nepoznato.

Napadi na domove, prekidi prometnica, sve je to jo vie unosilo strah me?u ljude.

Me?u prvim rtvama bio je hrvatski redarstvenik Josip Jovi? na Plitvicama, tako a su se

mnogi pitali: gdje to mi ivimo, kakva je to civilizacija, mrnja i gramzljivost za tu?im prostorima,

opojenost u vlastitu mo? a elja unititi slabijega.

?udno je da se nakon svega toga branitelji koji su krenuli brane?i slobodu, sve ?e?e

prozivaju i kanjavaju. Zlo?in je uvijek zlo?in, ali njegova teina uvelike ovisi o tome da li je

u?injen u obrani ili je unaprijed smiljen i izvren u agresiji na nedune ljude.

Ako su neki u obrani i preli granicu dozvoljenog, ne moe se teret odgovornosti

prenositi na sve branitelje. Zanimljivo je da se ne pokre?e toliko pitanje glavnih

aktera agresora i po?initelja zlo?ina nad Hrvatima, a trebalo bi, ako se eli

stvoriti trajni mir, nego se stalno prebacuje teite na rtvu i pod velikim

ogledalom promatra da li se ona ogrijeila negdje o neku to?ku ratnog prava.

To redovito postavljaju pitanje oni koji su najve?i krivci to je uop?e dolo do rata,

koji ele na taj na?in oprati svoju savjest od odgovornosti.

Ponekad se stje?e dojam da se svim silama nastoji izjedna?iti rtvu i agresora,

da se rtvu ne puta, dok ga se ne slomi. No nadamo se da do toga ne?e

do?i jer se nismo nikada dali od nikoga pokoriti i zarobiti, od nikakvih suvremenih tribunala.

Ako smo i pali u svojim slabostima, ako smo grijeili, pred Bogom smo se kajali i tako ponovno dizali.

Ovih dana slavimo Bogo?ovjeka Isusa Krista, kome se jedinome klanjamo.

I dok svima vama elim ?estit Boi? i blagoslovljenu Novu godinu sa eljom

da nam svima bude radosnija, pravednija, blagoslovljena za Hrvatski narod i

sve gra?ane drage nam Domovine, molimo Gospodina i za nae hake optuenike

da se to prije vrate u svoju Domovinu i u svoje obitelji; da ostatak svoga ivota koji

provode u zatvoru hrabro podnesu i tu rtvu ugrade za svoju Hrvatsku. Amen.

Povjesnica specijalne policije MUP-a RH

Nakon prvih demokratskih izbora u RH 1990. godine, a koji su zapravo bili plebiscitarni

nacionalni konsenzus o suverenosti, neovisnosti i samostalnosti Hrvatske drave postalo

je jasno da tadanje vodstvo SFRJ, JNA, ali i lokalni Srbi ne?e dopustiti na miran i civiliziran

na?in utjelovljenje ove viestoljetne tenje hrvatskog naroda. Niti Svjetska zajednica

nije bila sklona prihvatiti ovakav razvoj doga?aja na prostorima bive Jugoslavije

iako je podravala sve druge narode koji su u postupku raspada postkomunisti?kog

sustava u sredinjoj i isto?noj Europi demokratskim putem formirali nacionalne drave.

Mlada Hrvatska drava u to doba nije imala svoje oruane snage, oruje teritorijalne

obrane je oduzeto i bilo nedostupno legalnim hrvatskim institucijama, a tadanja

policija (RSUP) blago re?eno nije bila oslonac niti jamstvo sigurnosti i zatite

dravnih institucija ( 60% milicajaca od tadanjih 16 000 u SRH bilo je srpske nacionalnosti)

Iz navedenog razloga u Policijskoj akademiji je 5. kolovoza 1990. godine

ustrojen te?aj Prvi hrvatski redarstvenik na kojem je iz svih krajeva Hrvatske i

poglavito iz Hercegovine pristupilo 1970 polaznika.

Od njih je 200 iznadprosje?no fizi?ki i psihi?ki sposobnih postalo je jezgro

preustrojene Antiteroristi?ke jedinice Lu?ko, a u bazu su izmjeteni 07.09. 1990 godine.

U studenom 1990 godine ustrojene su Posebne jedinice policije Rakitje,

Kumrovec Sljeme Tukanac, Vinica i Valbandon.

Kako ve? u ljeto 1990. po?inje Balvan revolucija na podru?ju Knina ali i

drugih krajeva nastanjenih preteito srpskim pu?anstvom, pripadnici ATJ Lu?ko,

a po?etkom 1991. godine i pripadnici ostalih postrojbi posebnih jedinica policije

angairaju se na uspostavi javnog reda i mira odnosno uspostavi

ustavno-pravnog poretka na ozemlju RH. Sve ove akcije specijalne policije

znane su kao intervencije jakih snaga MUP-a.

Tijekom 1991. godine stvorene su i zakonske osnove za osnivanjem

Specijalnih jedinica policije u svim Policijskim upravama, a u travnju 1991. godine

kroz izmjenu i dopunu Zakona o unutarnjim poslovima i osnove za ustrojavanje

Zbora narodne garde (ZNG), to je kulminiralo povijesnim postrojavanjem

na stadionu u Kranj?evi?evoj ulici 28.05.1991. godine.

Prve velike borbene operacije specijalne policije kre?u po?etkom oujka 1991. god.

u Pakracu, zatim na Plitvicama 31.03. 1991. ("Krvavi Uskrs") gdje pogiba Josip Jovi?,

a dalje slijede akcije osloba?anja zaposjednutih policijskih postaja na Baniji Glina,

Petrinja, Topusko, na prostoru Like, zapadne i isto?ne Slavonije, Zadarskog,

ibenskog i Vodi?kog zale?a, Drnia, Miljevaca, Kijeva, Maljkova.

Sredinom 1991. god. zapo?inje op?i rat u Hrvatskoj a pripadnici specijalne policije

dijelom kao samostalne jedinice, a dijelom kao skupne snage bore se na ratitima

su od Vukovara do Dubrovnika.

Pri pokuaju proboja u Vukovar preko Marinaca 13.10. 1991. god, teko je ranjeno i

pogiba ve?i broj pripadnika specijalne policije.

Ve? od 1992. god na podru?ju zapadne Slavonije djeluju skupne snage specijalne policije,

a u drugom dijelu ljeta i na podru?ju Velebita u sklopu akcije Poskok 1 i Poskok 2.

Specijalna policija na glavnom pravcu napada u vojno redarstvenoj operaciji Maslenica u

sije?nju 1993. godine izlaze na vrhove Velebita gdje u izuzetno tekim klimatskim uvjetima

provode tri zime. Slijedila je operacija Meda?ki dep u rujnu 1993. god uz zadravanje

svih dostignutih pozicija koje su bile polazna crta za veli?anstvenu operaciju Oluja,

a snage specijalne policije s Velebita izlaze na me?unarodno priznate

granice RH na rijeci Uni (Donji Lapac).

Prije toga u operaciji Bljesak skupne snage specijalne policije osloba?aju

veliko okupirano podru?je u zapadnoj Slavoniji (sjeverno od autoputa).

I nakon borbenih akcija specijalna policija obavlja zna?ajne zada?e u

uspostavi civilnog ivota na oslobo?enim podru?jima kao i mirnoj reintegraciji isto?ne Slavonije.

Specijalna policija je kao najvie osposobljena, opremljena i motivirana

oruana snaga dobivala najtee namjenske borbene napadne zada?e

koje su pod zapovjednitvom GSHV-a i uz prethodnu suglasnost Ministra UP-a

u potpunosti izvrene. Samo iz ATJ Lu?ko poteklo je 7 generala HV-a.

Nakon rata specijalna policija se preustrojava i dalje osposobljava i usavrava za

izazove kao to su borba protiv me?unarodnog terorizma i najteih oblika organiziranog kriminala.

Preustrojem MUP-a 2001. godine veliki broj specijalaca prelazi u Interventnu policiju

koja je danas udarna operativna snaga MUP- a.

Tijekom Domovinskog rata kroz jedinice specijalne police kao djelatni i

pri?uvni sastav prolo je blizu 12 000 pripadnika.

Poginuli u izravnoj borbi 146, (do danas zajedno s poginulim 352 umrla, suicid, prometne nezgode).
Ranjenih u borbi 830.
izvor:vojni ordinarij
PDF Ispis E-mail
Nadnevka 04. prosinca 2010. godine odrana je redovna
izvjetajna skuptina Udruge specijalne policije iz
Domovinskog rata "Orao" Orahovica - Naice.
Sjednicom je predsjedavao gosp. Ante Baji?.
Osnovna karakteristika izvje?a predsjednika Udruge je bila
upoznavanje ?lanova Udruge sa aktivnostima koje su u kojima
su u?estvovali ?lnovi Udruge u proteklih godinu dana.
Isto tako predsjednik Udruge je istaknuo veliki uspjeh
malonogometne ekipe koja je na prologodinjem boi?nom
turniru u Orahovici osvojila izvrsno tre?e mjesto.

Nadalje, predsjednik Udruge je istaknuo da unato? ne ba
dobrim uvjetima rada, odnosno glede nedostatka prostorije
u kojoj bi Udruga djelovala ostvareni rezultati rada su dosta dobri,
a suradnja koja je uspostavljena s ostalim Udrugama koje su
proizale iz Domovinskog rata i te kako je zna?ajna.
Financijsko izvje?e prikazalo je da je dio sredstava neophodnih
za rad Udruge prikupljen iz naslova ?lanarina, a djelomi?no
donacijama i pomo?i prijatelja Udruge.
Skuptinari su jednoglasno usvojili i izvje?e predsjednika
i financijsko izvje?e za protekli period.
Po zavretku radnog djela skuptine zapaljena je svije?a na
spomen obiljeju u ?ast i na spomen svim poginulim
hrvatskim braniteljima, a nakon toga druenje ?lanova
Udruge i gostiju nastavljeno je u hotelu "Ruica" uz prigodan domjenak.
izvor:orao-orahovica

Vl?.Marko Peuli?


slika

UPANJA - upnik upe sv. Nikole Taveli?a u upanji, vl?. Marko Peuli?,

novi je dekan upanjskog dekanata, koji obuhva?a

dvije upe u upanji te Cernu, Gradite, titar i Bonjake.
Na tome je mjestu zamijenio vl?. Ivana Varo?i?a, upnika upe sv.

Ivana Krstitelja u upanji, koji je tu dunost obnaao dugi niz godina.

U konkurenciji za novog dekana bili su i upnik iz

Bonjaka Vlado Mikrut, iz titara Mirko Renduli?,

no ?akova?ko-osje?ki nadbiskup, msgr. Marin Sraki?,

imenovao je vl?. Marka Peuli?a,

koji ?e tu odgovornu dunost obnaati sljede?ih pet godina,

a nakon isteka tog vremena,

prema novom internom pravilniku, mo?i ?e ponovno

biti biran na jo jedan mandat.
to se ti?e Drenova?kog dekanata, koji obuhva?a upe

u isto?nom dijelu upanjske Posavine,

promjene nije bilo jer dunost dekana i dalje obnaa

vl?. Marko ?idara iz Drenovaca.
Imenovanje vl?. Marka Peuli?a za dekana upanjskog dekanata

razveselilo je upanjske vjernike,

posebice njegove upljane, koji odluku nadbiskupa Sraki?a

smatraju velikim priznanjem za njihovu upu,

njegov uspjean rad i trud te su uvjereni da ?e svoju

novu zada?u njihov duobrinik

obavljati na najbolji mogu?i na?in, na zadovoljstvo vjernika,

Crkve i cijele zajednice.


Izvor: glas slavonije

POZIVNICA

Potovani ?lanovi USPDR"DELTA"UPANJA, ?ast i zadovoljstvo nam je pozvati

Vas da svojim dolaskom sve?ano uveli?ate

obiljeavanje 19. godinjice voda Specijalne policije "Orao"Orahovica-Naice,

koje ?e nadnevka 04. prosinca 2010. godine biti odrana

u hotelu Ruica u Orahovici, s po?etkom u 19,00 sati.




S potovanjem,

PREDSJEDNIK

UDRUGE

Zdenko Minarik

Drava smanjuje razliku izme?u povlatenih i radni?kih mirovina
ZAGREB - Saborske zastupnice, ?lanice Vlade i Ustavnog suda te ostale dunosnice najvjerojatnije ipak ne?e mo?i i?i u mirovinu deset godina prije ostalih ena. Izmjenama mirovinskog zakona podignut je prag za odlazak u mirovinu za sve ene osim za dunosnice te je stvorena desetogodinja razlika, ali ?e se, kako doznajemo, izmjenama zakona o pravima dunosnika to promijeniti. To bi se moglo dogodi
8,8isu?a kuna je iznos maksimalne radni?ke mirovine, koju netko moe imati nakon 40 godina staa 20 tisu?a kuna je iznos predsjedni?ke mirovine
POVLATENI DODATAK BEZ POVE?ANJA PRI USKLA?IVANJU
Teret na HZMO-u koji nema veze s mirovinama za koje se tedjelo u tom fondu, pove?avao se svake godine izme?u ostaloga i zbog toga to se pri uskla?ivanju, koje je pravo iz op?eg mirovinskog zakona, poviica obra?unavala na sve mirovine pa i na povlateni dodatak, to ga je dala drava i koji s op?im mirovinskim zakonom nema veze. Tako je radna skupina dola i do prijedloga da se pri uskla?ivanju, koje se obavlja dva puta godinje, na teret Mirovinskog fonda moe pove?avati samo onaj dio mirovine koji je ste?en radom. No taj prijedlog, koji bi, procjenjuju nai sugovornici, izazvao politi?ku buru, moe ?ekati jer nikakvog uskla?ivanja ionako ne?e ni biti sljede?e dvije godine.
STROI UVJETI ZA UMIROVLJENJE POLICIJE I VOJSKE
Sigurno je da ?e se mijenjati, odnosno postroiti, uvjeti pp kojima prema posebnim pravilima u mirovinu odlaze pripadnici MUP-a i vojske. Nije samo stvar u ranijem umirovljenju, pa policija u ve?ini zemalja odlazi ranije u mirovinu, u vojsci ljudi odlaze u mirovinu jer nakon 35. godine vie ne mogu napredovati. Dovoljno je da im takvo rjeenje predloi komisija i potpie ministar. To se mora mijenjati, kae na sugovornik.
ti ve? do kraja godine, i to u sklopu novih promjena u mirovinskom sustavu, u ?iju su izradu uklju?eni svi resori, a koordinator je Ministarstvo gospodarstva. Jedan od prijedloga je da se potpuno izjedna?i dob odlaska u mirovinu za dunosnike i radnike, te da to bude 65 godina, odnosno 60 za prijevremeno umirovljenje.

Minus od 15 milijardi
Kako doznajemo od vie sugovornika, u popravljanju mirovinskog sustava u analizu se krenulo potpunim odvajanjem onoga to su trokovi Zavoda na osnovi op?eg mirovinskog zakona od trokova koje je drava dodala u posljednjih 20 godina daju?i razli?ite povlastice brojnim drutvenim skupinama te se pokazalo da Mirovinski fond ipak ne bi bio u godinjem minusu od 15 milijardi kuna kad bi se iz tog fonda ispla?ivale samo mirovine zara?ene na osnovi uplata doprinosa. Ako bi se iz fonda solidarnosti ispla?ivale mirovine koje su zara?ene na osnovi uplata u taj fond, pa i ono to je 14 povlatenih kategorija doista zaradilo na osnovi doprinosa, a ako bi povlastica ila na ra?un drave, koja je tu povlasticu i dala, HZMO bi bio u znatno manjem i podnoljivijem minusu, kazalo nam je nekoliko osoba uklju?enih u izradu novih pravila.
Na pitanje ho?e li se postroiti uvjeti za branitelje, kojih je trenuta?no u mirovini gotovo 69 tisu?a, odgovaraju da je za to prekasno, jer pravo na braniteljsku mirovinu ima jo jako malo ljudi, a uvjeti pod kojima se odlazilo u mirovinu ne mogu se naknadno mijenjati. Ono to bi se moglo promijeniti kad su u pitanju braniteljske, ali i ostale povlatene mirovine iznos je najve?e mirovine.

Rad se (ne) isplati
Naime, zakon o najve?oj mirovini ograni?ava najve?u mogu?u radni?ku mirovinu na oko 8,8 tisu?a kuna, a branitelji i zastupnici mogu ostvariti dvostruko ve?u mirovinu. Uz jo neke dodatke zastupni?ka mirovina moe biti ve?a i od tih 17 tisu?a kuna, a predsjedni?ka je mirovina, primjerice, ve?a od 20 tisu?a kuna. Prema statistici HZMO-a, od 1,1 milijuna umirovljenika, u to nisu uklju?eni branitelji, vojska i HVO iz Bosne i Hercegovine, mirovinu ve?u od osam tisu?a kuna primaju samo 1.124 osobe. Ako se iz toga isklju?i petstotinjak bivih dunosnika, jer njihove su mirovine uglavnom ve?e od osam tisu?a kuna, ispada da je najvie osamstotinjak gra?ana Hrvatske uspjelo do?i do najve?e mirovine bez obzira na to to su deseci tisu?a odradili radni sta od 40 ili vie godina. S druge strane, ?ak je 4.800 braniteljskih mirovina ve?ih od 8.000 kuna.
- To ?e se svakako morati mijenjati. Najve?a povlatena mirovina morat ?e se polako pribliavati najve?oj radni?koj mirovini. No, to ne?e mo?i i?i preko no?i, svi ti ljudi imaju kredite ili neke obveze i ne moe im se preko no?i mirovina smanjiti za 30 ili 50 posto - kae jedan od naih sugovornika. Odluku ?e u kona?nici donijeti politika, koja je i odlu?ila da povlatene mirovine mogu biti toliko ve?e od najve?ih radni?kih, pa bi sada trebala poslati druk?iju poruku - da se ipak isplati raditi. Zasad je, doznajemo, Vlada dala zeleno svjetlo za tu opciju, ali ?e ona odrediti rokove u kojima ?e se smanjivati razlike izme?u najve?e radni?ke i najve?e povlatene mirovine.
izvor:glas slavonije

Nakon dvije i pol godine istrage RH trai organizatore mu?enja i ubojstava u srpskim logorima

Optunica protiv efa KOS-a zbog mu?enja hrvatskih zarobljenika

Stotine pripadnika MUP-a, ZNG-a i civila zlostavljani su u logorima Staji?evu i Begejcima

izvor.ve?ernji list

Podizanje do sada najtee optunice protiv dvojice visokih zapovjednika JNA i KOS-a, obavjetajne slube JNA, da su 1991.i 1992. organizirali logore u kojima je internirano tisu?e, a ubijeno, mu?eno, silovano stotine zarobljenih hrvatskih gra?ana - pitanje je dana. Ve? dvije i pol godine upanijski sud u Osijeku, specijaliziran i za ratne zlo?ine, provodi temeljitu istragu o zlo?inima nad zarobljenim hrvatskim gra?anima i sada je istrani sudac Miroslav Roac na kraju ovog posla. Premda DORH jo nije slubeno objavio, doznaje se da je optunica nezaustavljiva te se podie protiv Aleksandra Ace Vasiljevi?a, efa KOS-a JNA, i biveg potpukovnika Miroslava ivanovi?a, tako?er oficira KOS-a i zapovjednika najve?ih srpskih logora Begejci i Staji?evo. Tereti ih se za ratni zlo?in protiv civilnog stanovnitva. Vasiljevi? je obilazio logore i znao to?no stanje u njima.

Bez vode, bez hrane...

U vrijeme oruane agresije na RH ivanovi? (pripadnik KOS-a iz Novog Sada), u blizini vojvo?anskih mjesta isto?no do Novog Sada Staji?evu i Begejcima (ivotinjske farme), protivno odredbama me?unarodnoga ratnog i humanitarnog prava, organizirao je logore za zarobljene pripadnike MUP-a i ZNG-a te civila s podru?ja Vukovara, Tovarnika i Ila?e. U tim logorima bili su i ene, djeca i starci, a mjesecima su bili zato?eni u nehumanim ivotnim uvjetima, bez vode, hrane, pokriva?a, gdje su ih pripadnici JNA, pod ivanovi?evim zapovjednitvom, svakodnevno i sustavno fizi?ki i psihi?ki zlostavljali. Uz to zarobljenici su odvo?eni na lana strijeljanja, prisiljavani su na radove, mu?eni, poslije ?ega su stotine njih ubijeni, umrli, ostali invalidima. Tek 19 godina poslije zlo?ina sada se javlja ve?i broj ena koje otkrivaju jo okrutniju istinu - mnoge od njih u zato?enitvu su i silovane, neke su i zatrudnjele.

Najve?e se zlo i ubijanje doga?alo u dva tjedna od pada Vukovara do 2. i 3. prosinca, kada se u logor napokon uspijevaju probiti predstavnici Me?unarodnoga Crvenog kria, tada smo popisani i vie nije bilo ubijanja, ali premla?ivanje nije ni tada prestalo, kae sada Zoran angut, predsjednik Udruge pravnika Vukovar 1991. On je u Staji?evu i sam proveo ?etiri mu?na mjeseca zarobljenitva. Njegova je udruga pruala logisti?ku potporu istrazi, a pred beogradskim sudom podigao je kaznenu prijavu protiv Vasiljevi?a i ivanovi?a. Na najave optunica reagirala je i srbijanska strana. Ministar policije Ivica Da?i? odmah izjavljuje da eventualne nove hrvatske optunice za ratni zlo?in ne bi pridonijele pomirbi i suradnji dviju zemalja. Ako idemo k stavljanju to?ke na ono to je bilo u prolosti i regionalnom pomirenju, ne zna ?emu sve to vodi, kae. Vladimir Vuk?evi?, srbijanski tuitelj za ratne zlo?ine, kae pak da ni iz Haaga niti iz Zagreba ne moe biti dostavljena nikakva optunica po kojoj tuiteljstvo Srbije postupa kao prema optunici.

To je samo jedan, da tako kaem, inicijalni akt, mi onda ocjenjujemo dokazni materijal koji ide uz tu optunicu, a vidjet ?emo o ?emu je rije? kae Vuk?evi?. Izme?u hrvatskog i srbijanskog tuiteljstva postoji poseban sporazum i po njemu se neposredno razmjenjuju dokazi o ratnim zlo?inima. Do sada je ta suradnja ila dosta dobro, posebice na tzv. niim razinama (tere?enje izvritelja, ?uvara logora, paravojska). Kako ?e se ta suradnja nastaviti kada iz RH u Beograd stignu dokazni materijali protiv dvojice visokih bivih oficira JNA, ovisi o slubenoj politici.

Nije mogao izbje?i problem

Tuiteljstvo Srbije ne?e se zalijetati, i?i ?e dokud sugerira politika, smatraju u Beogradu. Ni srbijanski predsjednik Borislav Tadi? nije mogao ovih dana u Zagrebu izbje?i tu temu te je potvrdio da srbijanski organi istrauju doga?aje u Begejcima i Staji?evu. Tadi?, me?utim, ne rabi naziv logori. Srbija ima problem, jer, kada bi se krenulo procesuirati Vasiljevi?a i ivanovi?a, zna?ilo bi da su ratni zlo?ini po?injeni i na teritoriju Srbije, i to od najviih predstavnika JNA.

Do sada se tvrdilo da su ratni zlo?ini proizvod gra?anskog rata u RH i BiH. Hrvatska tako?er ima problem s podizanjem optunice. Pokazalo se, naime, da su?enja u odsutnosti nemaju smisla. A kada se, nakon presuda RH i nala u prilici da putem izru?enja dobije nekog od osu?enih, oni su imali pravo na ponovljeno su?enje. Stoga tuitelj Vuk?evi? i govori da je hrvatska optunica tek inicijalni akt. - Bude li se ikada Srbija spremna suo?iti na politi?koj razini s ?injenicama da je i na njezinu teritoriju proveden ratni zlo?in prema gra?anima RH, procesuiranje ove optunice postaje tek tehni?ko pitanje, jer svi su spisi pripremljeni, kae pak izvor blizak hrvatskom pravosu?u.

Piramida odgovornosti za masakr na Ov?ari

Autorica dokumentarca S. Glavaevi? - zaustavljeni glas Vinja Stareina rekonstruirala je, na temelju sudskih spisa iz Haaga i Beograda, zapovjednu strukturu organizatora masakra na Ov?ari. Podatke prou?ava i DORH.

1. Aleksandar Vasiljevi? - ef KOS-a. Dana 19. 11. 1991. poslijepodne dolazi u Negoslavce (no? sa 19. na 20. 11. obavlja se razvrstavanje), u Haagu i Beogradu bio je svjedok tuitelja za Ov?aru.

2. Bogdan Vuji? - Vasiljevi?ev prijatelj, iz mirovine aktiviran u rujnu 1991., iskusni kontraobavjetajac, specijalist za razvrstavanje neprijatelja i pravljenje lista, dolazi s njime istog popodneva iz Beograda. U Haagu i Beogradu bio je svjedok tuitelja za Ov?aru.

3. Veselin ljivan?anin - na?elnik za sigurnost operativne grupe
Jug (optuen i osu?en u Haagu, prvostupanjski pet godina, drugostupanjski 17 godina, nedavno je sud prihvatio zahtjev njegove obrane za reviziju postupka, obrana trai osloba?anje).

4. Mladen Karan - ljivan?aninov pomo?nik za kontraobavjetajne poslove, poslan u Vukovar u listopadu 1991. izravno iz kabineta Ace Vasiljevi?a, prethodno se dvije godine bavio unutarnjim neprijateljima u Hrvatskoj i BiH, zajedno s pukovnikom Vuji?em radio popise za likvidaciju, u Haagu svjedok ljivan?aninove obrane.

5. Ljubia Vukainovi? - ljiva?aninov pomo?nik, bio zaduen za organizaciju prijevoza izme?u bolnice i masovne grobnice, ljivan-?aninov svjedok obrane u Haagu, u to vrijeme visoko pozicionirani pukovnik u voj-noj obavjetajnoj slubi Srbije

6. Miroslav Radi? - zapovjedno nadlean za jedinice teritorijalne obrane eeljevce i druge paravojne postrojbe, u Haagu oslobo?en krivnje, poslije rata poslovni ?ovjek u Beogradu.

7. Bor?o Karanfilov - ljivan?aninov pomo?nik, zaduen za koordinaciju likvidacije izme?u hangara i jame, ljivan?aninov svjedok obrane.

PDF Ispis E-mail

Josip GlavaU Fondu hrvatskih branitelja, drugom najve?em dioni?aru Hrvatskom telekoma poslije DT-a, razmilja se o velikom stratekom zaokretu ulaganja - izlasku iz dionice HT-a, ekskluzivno doznaje Poslovni dnevnik iz dobro upu?enih izvora. Iako jedno od najboljih ulaganja na tritu, dionica HT na kojoj se prakti?ki portfelj fonda temelji, potencijalni je rizik za imovinu i vrijednost udjela koju Upravni odbor eli izbje?i.

Fond ima 5.732.197 dionice (7 posto) to uz cijenu od 272,15 kuna kojoj je zaklju?eno trgovanje u petak iznosi od 1,56 milijardi kuna. No, ponudi li netko cijenu uz premiju, primjerice, 300 kuna FHB bi za paket mogao utriti 1,72 milijarde kuna. Neto vrijednost imovine FHB-a na 30. lipnja (posljednje dostupno izvje?e) iznosi 1,96 milijardi kuna. Ideja o prodaji nije nova. O toj opciji razmilja se otkad je Fond hrvatskih branitelja (FHB) prihvatio javnu ponudu Mola u listopadu 2008. za dionice Ine.

Unato? protivljenju dijela braniteljske populacije, Upravni odbor zajedno s Erste investom koji upravlja FHB-om, prodao je ma?arskoj naftnoj kompaniji svoj paket od 7 posto za 1,96 milijarde kuna. Dionicu je tada uz premiju Mol platio 2800 kuna, to je razina koju dionica nije postigla od rujna 2008., pa ni sve do danas. Prodajom Ininog paketa, portfelj FHB-a sveden je prakti?ki na dionicu HT-a. Iako su fondu u travnju prenesene i druge dionice iz portfelja Hrvatskog fonda za privatizaciju, poput Vjesnika, Tiska, Kutjeva, Viktora Lenca, ali i Zagreba?ke banke i PBZ-a radi se o minornim paketima pa dionica HT-a i dalje ?ini preko 76 posto portfelja. "Tolika izloenost jednoj vrijednosnici imovinu fonda stavlja u opasnost. Dovoljan je poreme?aj na tritu poput novog poreza kojim bi se udarilo na HT da se ozbiljno ugroze udjeli u fondu stoga je proirivanje portfelja nuno", kae nam dobro upu?eni izvor. "Zakon o FHB-u preporu?a diverzifikaciju portfelja u korist naih ?lanova. Operativno od prodaje dionica Ine imamo strateki problem, no ne gori nam pod nogama i ve? dvije godine o tome temeljito promiljamo, a nikakva odluka nije donesena", kae ?lan Upravnog odbora FHB-a Petar Lovri? za Poslovni dnevnik.

Kako doznajemo, Upravni odbor razmatra nekoliko scenarija izlaska iz HT-a, od polagane prodaje na burzi, do stratekog kupca (koji bi ponudio premiju) ili stranog ponuditelja. Nikome naime nije u interesu da dionici padne cijena brzim 'iskrcavanjem' i nastane burzovni i cjenovni kaos. Navodno se s Upravom HT-a razgovaralo u smjeru da upravo HT kupi dionice za svoj trezor, no tu opciju u petak nismo mogli potvrditi.

Petar Lovri? FHB-aZa razliku od prodaje Ine, vrijeme nije ograni?avaju?i faktor u ovom slu?aju. Dok je ponuda za Inine dionica imala rok trajanja, odluka o HT-u nije u vremenskoj stisci, to FHB-u daje ve?i pregovara?ki prostor s potencijalnim ponuditeljima. "Jedini faktor odluke o eventualnoj prodaji bit ?e cijena, kao i kod odluke o prodaji dionica Ine", kratko je komentirao predsjednik Uprave Erste Investa Josip Glava mogu?i strateki zaokret FHB-a.

Ina?e, zakonska ograni?enja za takvu odluku ne postoje ve? je klju?na odluka upravnog odbora, a neslubeno su nam potvrdili da u Hanfu o tome zasad nisu stigle konkretne informacije.Sude?i po dostupnim informacijama, ?ini se da odluka o HT-u ovisi o loem stanju gospodarstva. S projekcijama o 340.000 nezaposlenih na prolje?e 2011., smanjivanjem prava prora?unskih korisnika me?u kojima je i dio braniteljske populacije, ?elni ljudi FHB-a ne ele se dovesti pred zid poja?anih isplata udjela.

"Zakon o FHB-u preporu?a diverzifikaciju portfelja u korist naih ?lanova. Operativno od prodaje dionica Ine imamo strateki problem, no ne gori nam pod nogama i ve? dvije godine o tome temeljito
promiljamo, a nikakva odluka nije donesena", kae ?lan Upravnog odbora FHB-a Petar Lovri? za Poslovni dnevnik.

Kako doznajemo, Upravni odbor razmatra nekoliko scenarija izlaska iz HT-a, od polagane prodaje na burzi, do stratekog kupca (koji bi ponudio premiju) ili stranog ponuditelja. Nikome naime nije u interesu da dionici padne cijena brzim 'iskrcavanjem' i nastane burzovni i cjenovni kaos. Navodno se s Upravom HT-a razgovaralo u smjeru da upravo HT kupi dionice za svoj trezor, no tu opciju u petak nismo mogli potvrditi.


objavio: poslovni.hr

Bez kazne

ibenski pravai odnedavno posjeduju dio ratne dokumentacije obavjetajnih slubi i milicije Krajine u kojoj su evidentirani zlo?ini nad uglavnom hrvatskim civilima, ali i njihovi po?initelji.

? Traimo da se zlo?ini jednako tretiraju, ma tko ih po?inio, za njih ne moe biti zastare ni abolicije ? smatraju vode?i ljudi HSP-a ibensko-kninske upanije, branitelji Ivica Ledenko, Marko Raj?i? i Ante Buha.

rtve bacili u Golubnja?u

? ?ak su i institucije te paradravne tvorevine pokuale provesti istragu o ubojstvima hrvatskih civila. A to rade nae institucije? One su ih abolirale po Zakonu o op?em oprostu, a njihove zlo?ine prekvalificirale u oruanu pobunu ? veli Ledenko.

Koriste?i priliku ponovnog susreta efova dviju drava, Hrvatske i Srbije, pozvali su Ivu Josipovi?a i Borisa Tadi?a da odu u iroku Kulu i do jame Golubnja?e na Ljubovu kako bi se poklonili nevino pobijenim civilima hrvatske i srpske nacionalnosti ?ijim zlo?incima nikad nije su?eno iako su poznati i po svoj se prilici nalaze u Srbiji.

? Ako smo mi uspjeli do?i do dokumentacije obavjetajnih slubi SAO Krajine koju je Hrvatska vojska preuzela pri ulasku u Knin 5. kolovoza 1995. godine, tada je izvjesno ? kae umirovljeni ?asnik HV-a Marko Raj?i? ? da sav taj dokazni materijal posjeduje i Dravno odvjetnitvo.

Zato ti zlo?ini nisu procesuirani iako su po?initelje detektirali i dio istranog postupka proveli vojni organi RSK? Mogu li se evidentni ratni zlo?ini prekvalificirati u sudjelovanje u oruanoj pobuni kako bi njihovi po?initelji bili abolirani?!

Samo iz dokumentacije do koje smo doli, ?ak 59 pripadnika srpske vojske izravno se terete za ubojstva, silovanja i pale. to je DORH poduzeo na procesuiranju tih ljudi? ? proziva Raj?i?, podastiru?i novinarima dio krajinskih obavjetajnih dokumenata.

Konkretno navode slu?aj ?ede Budisavljevi?a (pomo?nik komandira odjeljenja milicije) koji je na podru?ju Teslingrada (Gospi?) ubio bra?ni par Niki? (iroka Kula), a suprugu prije ubojstva silovao, i potom ih zapalio u njihovoj ku?i.

Budisavljevi?a terete da je zajedno s Miloradom Bogunovi?em i Mirkom Malinovi?em, nakon neuspjele razmjene, jedanaestero ili dvanaestero hrvatskih civila odveo u smjeru Ljubova, gdje su ih pobili i bacili u jamu Golubnja?u.

Navodno je Budisavljevi? najokrutniji zlo?in po?inio nad obitelji Raki? iz iroke Kule, ina?e srpske nacionalnosti, osim supruge Hrvatice.

Dogodilo se to 18. listopada 1991. kada je ubio Manu Raki?a, njegovu suprugu Luju, k?er Radu i sinove Dragana i Milana. Prema dokumentaciji, bili su privedeni pod sumnjom za suradnju s Hrvatskom vojskom. Informativni razgovor s ?lanovima nesretne obitelji vodili su vodnik Nenad Davidovi? i trojica pripadnika VRSK, evidentirani u zapisniku pod kodnim imenima Zolja, Rambo i ?ato.

Ukratko, Budisavljevi?a navodno terete da je sa svojim jatacima pobio ?etrnaestero, petnaestero civila hrvatske i ?etvero srpske nacionalnosti. Indikativno je da je obavjetajna sluba RSK u Gra?acu 11. studenoga 1991. upozorila na ovu surovu ?etvorku:

Iste je potrebno liiti slobode, svako kanjenje moe imati za posljedicu i daljnja nekanjena ubijanja nedunih civila (!). Hrvatske institucije provodile su istragu protiv Budisavljevi?a i ortaka zbog osnovane sumnje da su po?inili kazneno djelo sudjelovanja u oruanoj pobuni, protiv ustavnog ustrojstva i sigurnosti RH.

Tijekom istranih postupaka, dravni odvjetnik svojim je podneskom za ?ak 82 osobe promijenio ?injeni?ni opis i pravnu kvalifikaciju djela, te su se teretili tek za oruanu pobunu i, po Zakonu o op?em oprostu, za sudjelovanje u oruanoj pobuni od 17. kolovoza 1990. do 23. kolovoza 1996. godine svi su abolirani.

Ubojstvo suprunika Ba?i?

U HSP-u posebno isti?u procesuiranje ubojstva bra?nog para Ba?i? (Mate i Marije) u selu Drinovci na Miljeva?kom platou, 12. sije?nja 1992. godine, te to dokumentiraju detaljnim zapisnikom o o?evidu s fotoelaboratom leeva ubijenih, koji je potpisao vodnik Duan orgi?.

U dokumentima se navodi da je ubojstva po?inio pripadnik srpske garde Boban Arsi?, koji se navodno pravdao da je to u?inio u samoobrani (sic!), iako je rije? o starim i nenaoruanim ljudima, a o?evidom je utvr?eno i da je na njihovu ku?u nakon zlo?ina ba?ena bomba.

Iz oujka 1993. godine datira i ?irili?ni zapis SUP-a Knin koji je potpisao ef Odsjeka za suzbijanje kriminaliteta Bjelja Milivoj, a gdje se za ubojstva jedanaestero civila u Puljanima i Krivi?ima (Oklaj) sumnji?e, nakon provedenog operativnog rada, pripadnici vojske Krajine Jovica Bojani?, ?uro Dujakovi? i Stevan Suboti?.

DORH: Ako nema dokaza, ide prekvalifikacija

Dravno odvjetnitvo u obradi konkretnih predmeta koristi dijelove zaplijenjene dokumentacije obavjetajnih slubi i milicije SAO Krajine koja je, kako doznajemo od glasnogovornice DORH-a Martine Mihordin, pohranjena u Hrvatskome memorijalnom dokumentacijskom centru Domovinskog rata.

O slu?ajevima ?ede Budisavljevi?a i drugih DORH je zatraio o?itovanje od DO-a u Gospi?u i ibeniku. Ina?e, Zakon o op?em oprostu jasno kae, navodi u odgovoru u ime DORH-a glasnogovornica Mihordin, da su od oprosta za kaznena djela iz ?l. 1. tog zakona izuzeti po?initelji najteih povreda koje imaju karakter ratnih zlo?ina.

No, dodaje Mihordin, u slu?ajevima konkretnih kaznenih predmeta i nedostatka dokaza, te gdje za to ima osnove, u slu?ajevima da su osumnji?enici sudjelovali u oruanoj pobuni protiv ustavnog ustrojstva i sigurnosti RH, kazneno djelo prekvalificira se u djelo oruane pobune i primjenjuje se op?i oprost.Izvor:Slobodna dalmacija

NETO SKROMNIJE ALI USPDR"DELTA"UPANJA OBILJEILA JE 19.OBLJETNICU OSNUTKA SJP"DELTA"UPANJA.RUKOVODSTVO UDRUGE SA V.D.PREDSJEDNIKOM STJEPANOM MATI? I UZVANICIMA DOUPANOM GOLUBI?I? M.,GRADSKIM VIJE?NICIMA GRADA UPANJE,GOSTOIMA IZ USP"FENIX"ORAJE(BIH),TE

Više...

MARKO DABI? - NISMO TE ZABORAVILI

06.10.2010.Godine ?lanovi USPDR "DELTA" UPANJA obili po prvi puta grob Marka Dabi? iz mjesta Mati?i (BIH), pripadnik SJP DELTA UPANJA,upalili svije?u na grob i poloili cvijetni aranman, "MARKO,NISMO TE ZABORAVILI-"USPDR-DELTA-UPANJA".

(foto-zapis USKORO)

OBAVIJESTI IZ UDRUGE

NAJAVA,USKORO....
Opis fotografije nije dostupan.

Frontpage Slideshow | Copyright © 2006-2010 JoomlaWorks, a business unit of Nuevvo Webware Ltd.

20.Obljetnica SJP "Delta"