Odlukom predsjednika Republike Hrvatske dr.Ive Jospiovi? od 30.studenoga 2012.godine o dodjeli odlikovanja RED NIKOLE �UBI?A ZRINSKOG za iskazano juna�tvo u Domovinskom ratu odlikuju se Specijalne jedinice policije...

�

Na 43.po redu me?unarodnom zimskom malonogometnom turniru u �upanji,po prvi put na�a udruga specijalne policije iz Domovinskog rata"Delta-�upanja" nastupila je u kategoriji veterana.U do sada odigrane tri utakmice postignut je dosta dobar uspjeh samim ulaskom u polufinale turnira,stim �to smo imali priliku nastupiti i u finalu,ali na� protivnik ekipa "PSS"iz Ora�ja(BiH)bila je pri samom kraju utakmice bolja te se rezultatom od 5:3 plasirala u finale.U odigranoj utakmici za 3.mjesto na turniru sa ekipom udruge "Prva nogometna lopta" do�ivjeli smo minimalan poraz od 2:1,te smo na kraju po postiguntom rezultatu zauzeli 4.mjesto.Ovim putem �elimo se zahvaliti Josi Miki?u(?lan udruge USP"Fenix-Posavina-Ora�je) koji je nastupao za na�u ekipu.

Udruga veterana specijalne policije Domovinskog rata "Barun" okuplja ratne pripadnike Specijalne jedinice policije Policijske uprave Krapinsko-zagorske, a uvrijeme blagdana nastoje pomo?i socijalno ugro�nim braniteljima.

Po�tovani prijatelji,

Bili smo u posjetu na�em ratnom kolegi Darku Grabu�i?u zvanom ?inks.I nakon nekoliko sati od posjete jo� sam potresen uvjetima u kojima �ivi. Stanuje u napu�tenoj zgradi �eljezni?ke postaje,bez struje i vode.U razgovoru s njim rekao je da bez svega mo�e ali bez vode mu je izuzetno te�ko.Zalihe drva su mu dostatne za nekoliko dana a sva drva je sakupio sam uz rijeku Krapinicu. Usprkos svoj bijedi i tome da �ivi sam,prostor je ?ist i uredan i sve je na svojem mjestu. Jedini prihod mu je od prikupljenih boca koje prodaje i na taj na?in pre�ivljava.Boce prikuplja uz kontejner za otpad kod �upanijske bolnice Bra?ak.U tim vre?ama se nalazi i infektivni otpad.U razgovoru s njim rekao je da se nekoliko puta ubo na igle i porezao na staklo dok je tra�io boce.Stoga postoji velika opasnost od zaraze i �elja nam je da se makne od takvog izvora prihoda.Odlu?ili smo pokrenuti akciju za pomo?. Kratkoro?no su mu potrebna ogrjevna drva,neki re�o na plin i plinska boca,ne�to namje�taja te uvesti vodu i struju.Instalacije za vodu postoje samo su potrebne slavine i potrebno je priklju?iti vodu.Postoji i priklju?ak za struju pa ?emo i to uspjeti urediti da se struja pusti od starne HEP-a.

�

Ne umanjuju?i slavu odvjetni?kog umije?a iskazanog u obrani RH pred MKSJ u Haagu najistaknutijoj trojci Mi�eti?u, Kehou te Mikuli?i?u, posebno smo ponosni na stru?nost kanadskih pravnica hrvatskih korijena Ane Katalinic i Diane Juricevic, te ameri?kog Hrvata Tomislava Z. Kuzmanovica.

?im su se slegnuli prvi dojmovi nakon odluke �albenog vije?a Me?unarodnoga kaznenog suda za biv�u Jugoslaviju (MKSJ) u Den Haagu, kojom su preina?ene osu?uju?e presude generalima Gotovini i Marka?u u osloba?aju?e, mogu?e je le�ernije progovoriti o valu neopisive radosti gra?ana diljem domovine i me?u na�im ljudima u svijetu, osobito onima ?ija je stru?nost bila presudna za slom la�ne optu�nice generalima i Hrvatskoj - koja je po?ivala na koncepciji udru�enoga zlo?ina?kog pothvata (Joint Criminal Enterprise). Rije? je o ekspertima s me?unarodnom reputacijom ?ija je argumentacija uvjerila predsjednika �albenoga vije?a MKSJ suca Theodora Merona, ameri?kog �idova brilijantne profesionalne karijere koji je i sam pro�ivio strahote druge svjetske kataklizme, da je pravda spora ali dosti�na. U odvjetni?kim timovima koji su dokazali ?estitost Domovinskoga rata marljivo su radili Amerikanci, Kana?ani, Irci, Hrvati i jedan Iranac, uvjeriv�i uz Merona suce Mehmeta G�neya i Patricka Robinsona u nedu�nost generala Gotovine i Marka?a. U javnosti je najprisutniji Luka Mi�eti?, ro?en 1970. u obitelji ?ika�kih Hercegovaca koji do 17. godine nije dolazio u Hrvatsku. Njegov otac Ivan potje?e iz Grabovnika, a majka Iva ?uvalo iz Proboja. Nakon zavr�enoga studija politologije, upisuje pravni fakultet u Chichagu, gdje danas ima odvjetni?ki ured. U sredi�te medijske pozornosti Mi�eti? dolazi 1999. kada je kao najmla?i odvjetnik u povijesti zastupao nekoga pred me?unarodnim kaznenim sudom. Bio je to Haa�ki sud, a klijent mu je bio bosanski Hrvat Ante Furund�ija.

?ermak je donosio lijekove za moje bolesno srce, ni�ta nisam morao misliti. A kada je on oti�ao iz Scheveningena, tu je ulogu lije?nika preuzeo Ante Gotovina.Kako do�ivljavate izjave predsjednika Srbije Tomislava Nikoli?a i ostalih srpskih ?elnika nakon Va�e, kao i Gotovinine, osloba?aju?e haa�ke presude?Kod njih je radikalan stav prejak. Dok Hrvati iskazuju svoju sklonost da ostvare dobar kontakt sa Srbijom, njihova je retorika i dalje radikalna. Osobito kada se radi o ljudima iz �e�eljove radikalne stranke, odatle su �izi�li� sada�nji prvi potpredsjednik Vlade Srbije Aleksandar Vu?i?, kao i sam srbijanski predsjednik Nikoli?. Nisu se oni puno promijenili, ni jedan od njih.

U Zadar sam do�ao ne kao general nego kao prijatelj jer na zadarskom podru?ju proveo sam puno ratnih dana i znam da su svi Zadrani cijelo vrijeme mislili na mene i bili uz mene u molitvama dok sam bio u haa�kom pritvoru, rekao je umirovljeni general Mladen Marka? za posjeta gradskoj vije?nici u kojoj ga je primio gradona?elnik Zvonimir Vran?i? sa suradnicima.Kad je ulazio u gradsku vije?nicu, Marka? je rekao:Sada slobodno mo�ete imati sve na�e fotografije. Ne morate ih vi�e skrivati, vrijeme je da sada svi u�ivamo u slobodi.Generalu je gradona?elnik prigodno darovao knjigu o povijesti Zadra te mu jo� jednom zahvalio za sve �to je u?inio u obrani domovine i za sve nas te mu ?estitao na slobodi, a lova?ko dru�tvo Diana darovalo mu je iskaznicu po?asnoga ?lana. Nakon slu�benog posjeta gradskoj vije?nici general Marka? pro�etao se Kalelargom gdje su mu brojni Zadrani spontano prilazili, rukovali se s njim i zahvaljivali mu za sve �to je u?inio u obrani njihova grada.Do�ao sam ovdje, me?u prijatelje s kojima sam bio tijekom ?itavog Domovinskog rata. Do�ao sam im zahvaliti �to su vjerno slu�ili svojoj domovini, �to smo zajedno ostvarili svoju slobodu, i na kraju, da polo�im vijenac i cvije?e na grob onih kojih vi�e nema me?u nama � rekao je Marka?.Zahvalio je roditeljima poginulih rekav�i da su svi oni koji su pre�ivjeli njihova djeca. Govore?i o ulozi zadarskih policajaca i dragovoljaca u obrani Hrvatske, rekao je da su ih malo "pozabili".Oni su prvi stali na branik domovine. Moramo se i njih sjetiti, da nije bilo njih, ne bi bilo ni ovakve oru�ane sile � rekao je Marka?.

izvor:ve?ernji list

�

�esti dan mjeseca prosinca je dan kada se prisje?amo na�e slavne povijesti iz Domovinskog rata, dana kada je neprijatelj slomljen, na� grad oslobo?en od agresora u cijelosti i Lipik postao prvi oslobo?eni grad u Domovinskom ratu. Bio je to 6. prosinca 1991. godine oko 9 sati ujutro. A 08. prosinca 2012. u restoranu lipi?kih bazena odr�ana je sve?anost povodom tog velikog datuma, a na veliku radost okupljenih sve?anost je uprili?io i oslobo?eni general Mladen Marka? koji je u rujnu progla�en po?asnim gra?aninom Grada Lipika.� Gradona?elnik Lipika Antun Haramija i predsjednik Gradskog vije?a, Ivan Molnar, danas su mu povelju i osobno uru?ili.

izvor:lipik.hr

MIRALEM ALE?KOVI?, KOJEM JE JEDNA OD POSLIJEDNIH �IVOTNIH �ELJA BILA DA GA POSJETI GENERAL MLADEN MARKA?, NIJE DUGO �IVIO U TRENUCIMA SJE?ANJA, TE JE PREMINUO NAKON DUGE I TE�KE BOLESTI. PO?IVAO U MIRU!