uspdr-delta.hr

Vijenac su položili sudionici akcije Plitvice: Udruga ratnih pripadnika Antiteroristi?ke jedinice Lu?ko 90, Udruga Tigar 90/91 Rakitje, Udruga Posebne jedinice policije Kumrovec 90 i Udruga Prvi hrvatski redarstvenik, kao i izaslanstva Li?ko-senjske županije, Splitsko-dalmatinske županije, Op?ine Plitvi?ke jezera i Cista Provo. Nazo?nima se obratio sudionik akcije „Plitvice“ Stjepan Cifrek iz Udruge posebne jedinice policije Kumrovec 90.

Ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepi? je rekao:

„Danas smo tu da kažemo hvala, da kažemo hvala svim sudionicima akcije Plitvice tog 31. 3. 1991. godine. Danas smo tu da kažemo hvala prvom hrvatskom redarstveniku Josipu Jovi?u. Danas smo tu da svim poginulim braniteljima i obiteljima poginulih kažemo jedno veliko hvala za žrtvu koju su podnijeli. Tu smo da kažemo hvala svima koji zavrje?uju vje?nu zahvalnost. Siguran sam da su našem suborcu Josipu kao i svim poginulima za našu domovinu bile nepoznate pohlepa, koristoljublje, mržnja. Oni nisu mrzili, oni su voljeli i zbog toga što su voljeli su se borili. Voljeli su svoju domovinu koju i mi trebamo voljeti upravo ono što su i oni voljeli. Zato mi, koji smo preživjeli, koji smo povlašteni stajati ovdje, imamo obvezu boriti se za državu koja ?e s gnušanjem odbaciti svaku pohlepu, svako koristoljublje i svaku mržnju. Ne smijemo našu djecu pretvoriti u zarobljenike ideologija, u zarobljenike prošlosti i niti bilo kakve mržnje. Odgojimo djecu da ne mrze. Dragi prijatelji, imali smo misiju tih 90-tih godina koju smo ostvarili u nemogu?im uvjetima. No, danas imamo misiju našu domovinu u?initi poželjnom svim ljudima dobre volje, imamo misiju razumjeti i poštivati prošlost, ali da bi stvarali Hrvatsku kao zemlju jednakih šansi za sve. Ako budemo vo?eni vrijednostima koje su vodile našeg Josipa i mnoge druge poginule, ne sumnjam da ?emo i uspjeti. Jednostavno, samo srce i volja su dovoljni da se ujedinjeni pokrenemo i da stvorimo takvu Hrvatsku.”

Uz ministra na sve?anosti su govorili predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarovi?, predsjednik Hrvatskog sabora Božo Petrov i potpredsjednik Vlade RH i ministar obrane Damir Krsti?evi?, dok je molitvu predvodio vojni ordinarij Jure Bogdan.

Pripadnici Ministarstva unutarnjih poslova dali su nemjerljiv doprinos u Domovinskom ratu, a to potvr?uje podatak kako je poginulo više od 700 policajaca, a ranjeno je više od 3600.

Maratonci i biciklisti za Josipa Jovi?a

Na Plitvice su dotr?ali pripadnici Udruge Specijalne jedinice policije Grom Karlova?ke županije koji ve? tradicionalno osmu godinu tr?e Ultra maraton od Karlovca do Plitvica. U spomen na Josipa Jovi?a ultramaratonci tr?e ili hodaju neprekidno 12 sati trke duge 87 kilometara.

Polaznici Policijske škole „Josip Jovi?“, nastavnici i policijski službenici Policijske akademije na biciklisti?ku turu od Zagreba do Plitvica dugu 150 kilometara krenuli su ju?er. Nakon odmora u Rastokama danas su došli odati po?ast svom kolegi kod spomen obilježja.

Od Oto?ca do Senja 20 kilometara su pješa?ili i ?lanovi Udruge hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata Rab u koordinaciji s dragovoljcima Senja i Oto?ca. ?lanovi biciklisti?ke sekcije veterana Tigrova vozili su se od baze Spacijalne postrojbe MUP-a u Rakitju do Plitvi?kih jezera.

O Akciji Plitvice

Akcija na Plitvicama 31. ožujka 1991. godine bila je odgovor hrvatske policije na zauzimanje Nacionalnog parka Plitvice i blokiranje državne ceste D1, koja je spajala sjever i jug zemlje. U akciji, izvedenoj u dva dijela, sudjelovala je Jedinica za posebne namjene Rakitje i Antiteroristi?ka jedinica Lu?ko, koja je kao prethodnica zauzela Koranski most i osigurala ulazak policijskih snaga u Nacionalni park.

U ranim jutarnjim satima jake snage MUP-a krenule su glavnom prometnicom prema Hotelu Jezero. No, kolonu vozila hrvatske policije iz zasjede su napali pobunjenici.  Sukob je trajao nekoliko sati, a otpor neprijatelja, dubok snijeg i gusta magla otežavali su proboj naših policajaca. Nažalost, pri kraju akcije poginuo je 22-godišnji Josip Jovi?, pripadnik Jedinice za posebne namjene Rakitje, a devet policajaca je ranjeno. Pobunjenici su zapucali na Jovi?a iz pošte. Iako je nosio pancirku, metak ga je pogodio u nezašti?eni dio tijela.

Uz sam trud medicinske ekipe, Josip je preminuo prije dolaska u bolnicu. Josip Jovi? prva je žrtva Domovinskog rata i prvi poginuli redarstvenik koji je dao život u borbi za samostalnost i suverenost Republike Hrvatske. Taj doga?aj u novijoj hrvatskoj povijesti ostao je zabilježen kao „Krvavi Uskrs 1991“.

O Josipu Jovi?u (1969. – 1991.)

Josip Jovi? ro?en je 21. studenoga 1969. godine u Aržanu kod Imotskog, u obitelji Marije i Filipa Jovi?a koji su podizali osim Josipa i sina Tomislava te k?eri Franku, Mirnu i Anitu. Josip je školu završio u rodnom mjestu. U kolovozu 1990. godine priklju?io se Jedinici za specijalne namjene MUP-a  "Rakitje". Prije Akcije „Plitvice“ s tom jedinicom je bio na terenu u Pakracu i Petrinji. Nakon nesretne pogibije pokopan je uz sve vojne po?asti na mjesnom groblju u Aržanu. Na Uskrs 1994. u Aržanu mu je otkriven spomenik. Josip Jovi? posmrtno je promaknut u ?in bojnika. Odlikovan je visokim državnim odli?jima: Redom Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana s pozla?enim pleterom; Spomenicom Domovinskog rata; Spomen zna?kom I. gardijske brigade "Tigrovi"; Spomenicom I. poginulog redarstvenika Ministarstva unutarnjih poslova u Domovinskom ratu. Njegovo ime danas nosi policijski brod, Policijska škola i Osnovna škola u Aržanu.

izvor:mup.hr