Osiguravao Vlak slobode
Pa tako, roman bi se mogao napisati i o trojici bra?e Gari?,

Vite�anima, Kre�i (1957.), Mariju (1967.) i Berislavu (1967.).

No, ovo ?e, ipak, biti novinarska pri?a s posebnim naglaskom

na najmla?eg Berislava � Beku, kako ga rodbina i prijatelji

od milja zovu. Ova �ivotna pri?a pro�eta je obiteljskim

katoli?kim odgojem, nepravdama komunisti?kog re�ima

prema njihovu ocu Peri (zavr�io Franjeva?ku gimnaziju u Visokom),

odlazak na studij, dragovoljno uklju?ivanje u Domovinski rat,

�to je na kraju najmla?i Berislav �naplatio� godinom zatvora

koju je proveo od 16. prosinca 2009. do 16. prosinca 2010.,

i to nevin. Pravda je ipak pobijedila, oslobo?en je svih sumnji

o po?injenom zlo?inu i pu�ten na slobodu. No, pri?u vra?amo

na po?etak... Sva trojica bra?e studirala su u Zagrebu,

Kre�o i Berislav na Fakultetu za tjelesni odgoj,

a Marijo strojarstvo i brodogradnju.

U Zagrebu ih je zatekao i rat i odmah, bez razmi�ljanja,

od svibnja 1991. godine postaju dragovoljci Domovinskoga rata.

Prolaze obuku, nakon ?ega se Kre�o i Marijo uklju?uju u

pri?uvni sastav MUP-a Hrvatske, Antiteroristi?ku jedinicu (ATJ) Lu?ko,

a Berislav dobiva djelatni status u toj jedinici s kojom,

u pet godina rata, prolazi sva rati�ta Hrvatske,

�od Dubrovnika do Vukovara�, kako ka�e. Marijo i Kre�o,

nakon ratnih kr�tenja u Hrvatskoj, krajem 1992. godine,

odnosno po?etkom 1993. godine, odlaze u rodni Vitez

i uklju?uju se u postrojbe HVO-a i obojica stje?u ugled

hrabrih branitelja, profesionalaca, �to potvr?uju i Marijeve

ratne odgovorne zada?e i Kre�ino postavljanje za

zapovjednika Policijske postaje u Vitezu, ?ija je postrojba

bila jedna od najboljih na podru?ju La�vanske doline.

Za to vrijeme Berislav je sa svojom jedinicom ratovao

�na sve strane� Republike Hrvatske, gdje je bilo najgu�?e i najpotrebnije.

�Od ku?e, iz obiteljskog gnijezda, od oca Pere (umro 1986. godine)

i majke Mire sa sobom sam u Zagreb ponio iskrenu vjeru u Boga,

radne navike, disciplinu, po�tovanje drugih i druk?ijih, l

jubav prema svom hrvatskom rodu..., a kako se voli domovina,

u?io sam, vjerujem i dobro nau?io, od mojih profesora na fakultetu,

a u ratu mojih zapovjednika Branimira Kula�a i Josipa Mari?a.

Oni su odredili moj put, pa i Kre�in i Marijov u Domovinskom ratu,

na ?emu sam iskreno zahvalan i ponosan, kazao je Berislav.

Tada nije ni sanjao o kalvariji koja ?e ga kasnije zadesiti...

Ratni put je zavr�io 15. kolovoza 1995. godine kada je sa

svojom postrojbom osiguravao prolaz Vlaka slobode

(Zagreb � Split) u kojemu je bio i dr. Franjo Tu?man,

desetak dana nakon oslobodila?ke akcije �Oluja� i osloba?anja

Kninske krajine i drugih podru?ja. Njegova postrojba je

tri dana ranije bila zadu�ena da mora �pro?e�ljati� svaki dio

od oko 30 kilometara uz prugu kojom ?e pro?i Vlak slobode.

Bili su podijeljeni u manje postrojbe i provjeravao se svaki

detalj, mjesta, naselja... uz prugu zbog sigurnosti dr�avnoga

vrha koji je trebao pro?i Vlakom slobode, ali i tek oslobo?enog

podru?ja. Kasnije, 2001. godine ?uo je o zlo?inima po?injenim

u selu Grubori koje se nalazilo neposredno uz to podru?je

od 30 kilometara koje se osiguravalo. U tom selu je ubijeno

�estero srpskih civila starije �ivotne dobi. - Svi sudionici

osiguranja Vlaka slobode, nas 50, i�li su na informativne

razgovore i dali iskaze vezano uz taj zlo?in. �to se krivnje ti?e,

bio sam potpuno bezbri�an jer u tom selu nisam bio, nikoga

u ta tri dana osiguranja nisam sreo osim svojih suboraca,

a bio sam uvjeren da taj zlo?in nitko iz moje postrojbe nije po?inio.

Kalvarija i zatvor

No, ponovno smo 2004. godine davali iskaz, 2009. godine taj je

zlo?in aktualiziran kroz medije, a na moje veliko iznena?enje

ja sam, s jo� trojicom pripadnika na�e postrojbe i zamjenikom

zapovjednika �eljkom Sa?i?em, 16. prosinca 2009. godine l

i�en slobode i u statusu osumnji?enika-pritvorenika zavr�io sam

u Remetincu. I otada po?inje prava Berislavova drama, druga

strana njegove odanosti domovini, moglo bi se tako re?i, druga

strana medalje domoljublja koje je s ponosom u du�i nosio i

na djelu ga bezbroj puta pokazivao i dokazivao. Berislav je

dobio dva ratna priznanja, kasnije i mirnodopsko za postignute

rezultate, i to trojice razli?itih ministra. - Kako sam dane u zatvoru

do�ivljavao, pro�ivljavao, �to sam mislio, �to mi se sve motalo

po glavi, zaista bi se roman mogao napisati, objasnio je Berislav

te istaknuo kako su mu �infuziju� snage davali njegovi prijatelji iz

ATJ Lu?ko, Udruga �Uzdanica�, podr�ka obitelji, Vite�ani koji su

bili spremni za njega svoje ruke u vatru staviti. Jer, vjerovali su

da jedan specijalac �od glave do pete� jednostavno ne mo�e

po?initi stravi?an zlo?in nad nemo?nim starcima, i to samo zato

�to su druge nacionalnosti. Vjerovali su u njegovu ?ast, po�tenje,

i�li organizirano na mirne prosvjede u Zagrebu.

�ivot pi�e romane, zna se re?i za �ivotne pri?e pune obrata,

sretnih i nesretnih doga?anja, ljubavi, vjere, razo?arenja...!

A nerijetko �ivotni roman, njegov sadr�aj, uvjetovan je

raznim utjecajima, (ne)prilikama, doga?ajima, putovima koje je

�romanopisac� sam odabrao ili su ga na njega drugi uputili, usmjerili.

Nakon �to je sredinom prosinca, nakon 15 godina zapovijedanja

Specijalnom jedinicom policije Split BATT, s mjesta prvog ?ovjeka

te postrojbe smijenjen Danijel Krolo, novi zapovjednik splitskih

specijalaca Anton Dra�ina nastavio je s �?i�?enjem� te jedinice.

Naime, u ponedjeljak su ?etiri dugogodi�nja pripadnika te

postrojbe dobila rje�enja o premje�taju na nova radna mjesta,

odnosno me?u �obi?ne� policajce. Navedena rje�enja su, doznajemo,

dobili glavni pregovara? postrojbe, jedan vo?a grupe te dva specijalca

koji su radili na mjestima instruktora za borila?ke vje�tine i

instruktora za zakonitost postupanja.

policijske postaje u Omi�u, Trogiru i Splitu, neki kao �obi?ni�

policajci u uniformi, a neki, pak, kao inspektori po odjelima.

Kako doznajemo, nitko od ?etvorice specijalnih policajaca

nije potpisao primljena rje�enja, no to ne odga?a njihovo izvr�enje.

Formalni razlog njihova micanja iz postrojbe jesu

�naru�eni me?uljudski odnosi�,

no iza svega se krije ?injenica da su njih ?etvorica bili me?u 24 potpisnika

peticije kojom su se svom zapovjedni�tvu u Zagrebu �alili na postupanje i

pona�anje dozapovjednika Gorana Bo?ine prema njima, a koje,

prema njihovim tvrdnjama, grani?i s mobingom.

O?ito su ba� njih ?etvorica ozna?ena kao �kolovo?e� pobune te su

zato bez ikakvog respekta maknuti iz jedinice iako su u njoj proveli

po deset i vi�e godina. No, u cijeloj je situaciji zanimljivo da je ba�

Bo?ina ostao na svome mjestu dozapovjednika i nakon peticije, a i

nakon ovog posljednjeg �?i�?enja�. On se trenutno nalazi na

godi�njem odmoru, a nedavno je bio sudionik i incidenta u

teretani �Guliver Energija� u Solinu, kada je �smirivao� tu?njavu

tijekom koje je i sam dobio udarac.

No, i to sudjelovanje u incidentu u �Guliveru� moglo bi biti

povod za pokretanje eventualnog disciplinskog postupka

prema njemu jer se on tamo, doznajemo, nalazio tijekom

radnog vremena i u teretanu je do�ao slu�benim automobilom.

Mnogi se pitaju �to je radio u �Guliveru� kad u bazi Specijalne policije u

Mravincima postoji vrlo dobro opremljena teretana. Sada ve? biv�i

zapovjednik Danijel Krolo smijenjen je nakon upu?ene peticije zbog toga,

kako je glasilo poja�njenje, jer su je potpisnici poslali direktno u Zagreb,

a ne preko njega kao njihova zapovjednika, �to je nadre?enima u

metropoli bio dokaz da je on �izgubio kontrolu nad ljudima�.

No, kad bi se taj argument i prihvatio, ostaje pitanje zbog ?ega je

onda smijenjen njegov drugi dozapovjednik Ante Vugdelija, koji je

me?u kolegama u�ivao veliko povjerenje, a ostavljen je Bo?ina

protiv kojeg se vi�e od pola postrojbe pobunilo. Napeta situacija

u splitskoj specijalnoj policiji o?ito i dalje traje, a ostaje vidjeti i kako

?e se njihovi nadre?eni u MUP-u postaviti spram o?igledno upornih

zahtjeva djelatnika da se s mjesta dozapovjednika makne Goran Bo?ina.

�

�

�

�

�

�

�

No?ni redari Novi zapovjednik Anton Dra�ina mora se pozabaviti

problemom �redarenja� specijalaca po splitskim klubovima.

Treba vidjeti kakav ?e on stav zauzeti prema takvom djelovanju svojih ljudi,

koje je u Splitu �javna tajna�, no te�ko je dokazivo u praksi. A postoji i druga

strana pri?e u kojoj je vlasnicima splitskih klubova puno dra�e pla?ati

za�titu specijalne policije nego lokalnih kriminalaca. I to zato jer im je to

poprili?no ?vrsto jamstvo da u njihovim klubovima ne?e biti dilera

droge i raznih drugih kriminalaca.

Za komentar najnovijeg razvoja doga?aja u Jedinici specijalne policije Split,

zamolili smo i glasnogovornika MUP-a Krunoslava Borovca koji je, pak,

kazao kako nije ?uo za ove posljednje �ro�ade�. - Mi smo veliki sustav i ne

mo�emo znati ba� za kretanje svakog pojedinca. Ali, kad gledate,

nekako je i normalno da ljudi dolaze i odlaze, posebice kad su u pitanju

pripadnici specijalne policije jer ne mo�ete ba� o?ekivati da u

toj jedinici do?ekaju mirovinu - kazao je Borovec.
izvor.slobodnadalmacija.hr

�

DA SE NE ZABORAVI

Akcija �Maslenica� u �kolskim klupama

- Prva predavanja odr�at ?emo ovo polugodi�te u �est osnovnih �kola,

ali to nije jednokratni ve? cjeloviti, temeljito izra?en projekt, koji ?e se

trajno nastavljati iz godine u godinu.

Branitelji ?e predavati isklju?ivo osma�ima, tako da ?e svake godine

po jedna generacija osma�a biti obuhva?ena susretom s braniteljima

i odlaskom na mjesta nekada�njih boji�nica, ka�e Davorka Krn?evi?,

predsjednica Koordinacije za ljudska prava Zadarske �upanije.

Prvi ciklus predavanja odr�at ?e branitelji iz �est udruga,

koji za to prolaze edukaciju.

- Oni moraju biti educirani kako osma�ima prezentirati rat. I

mamo 17 odli?nih predava?a, oni su iz udruga HVIDR-a

Zadar, ��ene u Domovinskom ratu�, Specijalne policije �Poskoci�,

Udruge maloljetnih dragovoljaca, Udruge �Damir Tomljanovi? Gavran� i

Udruge dragovoljaca HRM-a.

Malo znaju o ratu

Oni ?e u?enicima predstaviti oslobodila?ku akciju �Maslenica�,

ka�e predsjednica Koordinacije, koja se za pokretanje projekta

odlu?ila nakon �to je u svibnju organizirala tribinu o socijalnoj

isklju?enosti hrvatskih branitelja, ali i zbog toga �to su, kako ka�e,

u?enici vrlo lo�e upoznati s bliskom povije�?u.

Projekt ?e slu�beno zapo?eti u zadarskoj Znanstvenoj knji�nici,

s izlo�bom publikacija o Domovinskom ratu, predstavljanjem

posebnog priru?nika i popratnom izlo�bom u?enika S� Obrovac,

no najva�niji dio projekta je prezentacija CD-a

�Akcija Maslenica - njima u spomen, nama na sje?anje�.

CD je napravila Udruga �Damir Tomljanovi? Gavran� i on je t

emeljna okosnica predavanja u u?ionicama. Temeljem CD-a

iz tiska ?e izi?i knji�ica, kojom ?e se na predavanjima

slu�iti profesori povijesti i branitelji.

Kako sve ulazi u tzv. izvannastavne aktivnosti, nije potrebna

suglasnost Ministarstva obrazovanja, a za prvi ciklus predavanja

odre?eno je �est osnovnih �kola -� zadarske O� Smiljevac,

�.K. Benje, �. Budini?a i Zadarski otoci, te O� Bibinje i Poli?nik.

izvor:slobodna dalmacija

Misa prigodom godi�nje skup�tine

Udruge Specijalne policije iz Domovinskog rata

Subota, 18. 12. 2010.

Za tebe molimo, za te �rtvujemo... Kad god se

pjevaju?i moli uz stihove pjesme �ivot svoj prikazujemo Bogu... ?ovjeka ponesu osje?aji

oji u jedno stapaju zahvalnost i pro�nju, sje?anje i okrenutost budu?nosti, sjetu i ponos.

A ?ulo se te subote, 18. prosinca, u kapelici sv. Mihovila u Policijskoj akademiji,

kako iz grla i s usana ?lanova Udruge Specijalne policije iz Domovinskog rata,

okupljenih na Euharistijskom slavlju koje se slavilo prigodom godi�nje skup�tine,

odjekuju upravo te rije?i. I ?ovjek se te�ko mo�e oteti dojmu koji se osje?ao u

trenutku prinosa darova da su oni najpozvaniji izgovarati ih i pretakati u osobnu i zajedni?ku molitvu.

Sve je krenulo najavom pa potom i dolaskom

u ured policijske kapelanije sv. Mihovila u Policijskoj akademiji gospodina Jure Pavlovi?a,

tajnika Udruge, a s njim u dru�tvu i trojice ?elnih ljudi iste Udruge: predsjednika g. Josipa Klema,

dopredsjednika g. Mladena Strijavi?a i predsjednika nadzornog odbora g. Dra�ena Budimira.

Do�li su dogovoriti slavljenje sv. mise tom prigodom.

Uslijedio je poziv mons. Jurju Jezerincu, vojnom ordinariju, da predsjeda Euharistijskom slavlju,

�to je on rado prihvatio. Sveta je misa, kako i treba biti, prerasla u molitveno slavlje

okupljenih vjernika �to Bo�jem milosr?u preporu?uju poginule i preminule suborce i prijatelje,

te zahvaljuju za ve? primljena dobra i mole snagu da i dalje ustraju u dobru. Na po?etku,

odmah iza uvodnog pozdrava, poimenice su spomenuta imena onih �to su zajedno s njima

brane?i pravo na slobodu Lijepe na�e darovali �ivot da bismo mi �ivjeli.
Zapjevav�i na koncu svete mise Radujte se narodi, ?estitali smo si uzajamno

Bo�i? i novu godinu. (don Josip)

Homilija vojnog ordinarija

U naravi je ?ovjeka potreba da bude slobodan.

Takvim ga je stvorio Bog. Misao o slobodi stalno se provla?ila otkako su na�i pradjedovi prihvatili

evan?eosko svjetlo kao navje�taj slobode i nade. I to je ostalo tijekom dugih stolje?a kao neka

duboka unutarnja iskra u srcima sinova i k?eri hrvatskoga naroda, te se nisu dali ni od koga

do kraja pokoriti, jer se ponovno uvijek budila svijest da su za slobodu ro?eni.

Samo u slobodi narod mo�e posti?i svoje puno ostvarenje svog nacionalnog, duhovnog,

vjerni?kog i kulturnog bogatstva, razviti svoje specifi?nosti i druge obogatiti.

Te�nja za slobodom bila je veoma prisutna i u Izraelskom narodu, ne samo za fizi?kom

slobodom nego i duhovnom, u �elji da ne budu robovi svojih poroka i ljudskih slabosti.

O toj �elji za slobodom govori nam prorok Jeremija u dana�njem 1. ?itanju. Jeremija

navije�ta mesijanske dane kao dane slobode. Najavljuje Davidovog potomka,

koji ?e biti �izdanak pravedni�, �to zna?i Mesija, Spasitelj. On ?e biti kralj

koji ?e biti mudar i �?init ?e pravo i pravicu na zemlji�, jer su pravo i pravica bili poga�eni.

U njegovo ?e vrijeme vladati mir. Obnova se ne?e temeljiti na politi?koj osnovi nego

na moralnoj i religioznoj, odnosno na duhovnom preporodu.

Novozavjetna objava i kr�?anska predaja govore da se Jeremijino proro�tvo

(kao i drugih proroka) doga?a u Isusu Kristu. Isus je doista pravi Davidov potomak

(Mt 22, 45) i njegovo kraljevstvo nije od ovoga svijeta (Iv 18,36). Isus dolazi

pomiriti me?usobno ljude. Da uspostavi naru�eni sklad izme?u Boga i ?ovjeka,

koji ga je svojim grijehom prekinuo, Isus u svojoj ljubavi umire za nas i

radi na�ega spasenja. (Rim 3, 21-26).

Stoga ?e jednom re?i: Nema ve?e ljubavi nego ako tko svoj �ivot polo�i za prijatelje svoje�.

Ta se Isusova rije? mo�e s pravom primijeniti i na na�e pokojne hrvatske branitelje

koji su polo�ili svoje �ivote iz ljubavi prema nama, vo?eni ljubavlju, a ne mr�njom prema ikome.

Dana�nje evan?elje potvr?uje prorokove rije?i da je Isus doista onaj

obe?ani Davidov potomak, kad veli da je � za?et po Duhu Svetom�, da je

Isus Emanuel, �to zna?i � S nama Bog� i da je Josip njegov zakonski

a ne naravni otac. Proroci su naime najavili da ?e se Spasitelj svijeta

roditi od �ene-djevice. Ta ?ast je pripala Mariji, Nazaretskoj djevici,

kojoj je an?eo rekao da ?e roditi Spasitelja svijeta.

Josip, Marijin zaru?nik, zna da je njegova zaru?nica Marija nevina i

istovremeno bilo mu je jasno da je Marija u blagoslovljenom stanju.

Stoga ga an?eo podsje?a u snu na njegovo ljudsko, vjerni?ko i kraljevstvo

dostojanstvo te neka se ne boji uzeti k sebi Mariju ��to je u njoj za?eto, doista

je od Duha Svetoga. Rodit ?e sina, a ti ?e� mu nadjenuti ime Isusu,

jer ?e on spasiti narod svoj od grijeha njegovih�.

Kad je Josip shvatio volju Bo�ju postalo mu je jasno njegovo, Marijino i Isusovo poslanje.

On postaje odgovoran za to dijete i njegovu majku. On ?e djetetu prema

tada�njem obi?aju nadjenuti ime i tako prenijeti na njega svoje kraljevsko dostojanstvo,

budu?i da potje?e iz kraljevske Davidove loze. Isus ?e tako postati �Sin Davidov�.

Taj �Sin Davidov� ?e spasiti narod svoj od grijeha njegovih�, jer on je Emanuel,

�to zna?i �S nama Bog�. Dijete u Mariji je, dakle, pravi Bog, ?ije ro?enje slavimo na blagdan Bo�i?a.

Rije? Bo�i? dolazi od rije?i Bog. To je umanjenica ne Boga nego lika ?ovjeka

( djeteta). Isus, taj Bo�i? donio je svijetu slobodu od svake �veli?ine koja ugro�ava ?ovjeka.

Da bi narodi mogli mirno �ivjeti u slobodi, preduvjet je da imaju svoja osnovna i

ljudska prava, prije svega pravo na slobodu.

Po?etkom devedesetih godina pro�log stolje?a ra?ala se sloboda u

na�em hrvatskom narodu. Njemu su bili ponu?eni razli?iti programi

kako organizirati dru�tvo i javni �ivot. Razne stranke nudile su svoje programe

�to i kako organizirati �ivot gra?ana u Hrvatskoj. Svatko je mogao po svojoj savjesti

glasovati za one stranke i programe u koje je imao povjerenje da su u skladu sa

njegovim �eljama i te�njama. Na taj je na?in hrvatski narod izrazio svoju rije?.

zabrao je ovaj program koji garantira slobodu, ravnopravnost, sigurnost, mir,

ekonomski, moralni, nacionalni i kulturni napredak.

Mnogi su se opravdano veselili toj slobodi, uvjereni da im ni�ta vi�e ne mo�e bit i

zvana nametnuto tako da se mo�e re?i da se izborima dogodila i rodila sloboda.

Ta se promjena u na�em dru�tvu dogodila na jedan doista civilizacijski na?in.

Nije se tra�ilo nikakvo oru�je u odr�avanju novoste?ene slobode, nikome se nije prijetilo.

Jednostavno se �eljelo biti slobodan u svojoj domovini i �ivjeti u miru sa svim

ra?anima i stanovnicima Hrvatske u po�tovanju, ravnopravnosti bez obzira na

nacionalnu podijeljenost i politi?ko kao i vjersko uvjerenje. Me?utim, unato? �elja

gra?ana na veliko iznena?enje svih, stvari su krenule drugim putem.

Kardinal Kuhari? je 16. sije?nja l991. godine govorio kako se sve vi�e

mra?i obzorje Hrvatske, pitaju?i se � Nije li obzorje Hrvatske mra?no

navje�tajem nasilja protiv mira, slobode i sigurnosti? I dodaje:

�Na�alost, nisu nam nepoznate optu�be i uvrede kojima kao da se �eli

izazvati nove obra?une i nove mr�nje, ali mi ?emo kao Crkva u

Hrvatskom narodu uvijek pozivati na mir i dostojanstvo. Iste godine u jednoj

od svojih propovijedi rekao je kako su se Hrvati u Hrvatskoj i izvan Hrvatske

izja�njavali za mir i su�ivot me?u ljudima u pravednosti i po�tovanju.

Svije?e i maslinove gran?ice koje su ljudi dr�ali u rukama bile su znak mira i ljubavi,

koje su najja?e na�e oru�je.

Me?utim tmurni se oblaci nad Hrvatskom nisu razi�li nego su postali jo� vi�e

mra?niji i zapo?eo je pravi osvaja?ki rat sa svim svojim strahotama.

Neki su se poku�ali opravdati na taj na?in �to su uvjeravali strani svijet da se radi

o vjerskom ratu. No to nastojanje nije uspjelo uvjeriti svijet. Oni koji su ru�ili crkvene

objekte nisu ih ru�ili zato �to su bili pravoslavni, nego zato jer su to bili bezbo�ci

nahu�kani mr�njom. �tovi�e, u vrijeme rata molili su u Zagrebu zajedno katolici i

pravoslavni. Kada je kardinal Kuhari? bio u vrijeme rata u �vicarskoj s patrijarhom

Pavlom na upit kardinala Kuhari?a za�to se ru�e zajedni?ke svetinje, kao �to su crkve,

Njegova svetost patrijarh Pavle lijepo je rekao da to ne rade njegovi vjernici.

�to je moglo preostati Hrvatskom narodu i gra?anima Hrvatske nego se ujediniti i

oduprijeti se snagama zla. Me?u prvim dobrovoljcima na�li ste se upravo vi,

koji ste me?u prvima stali u obranu Hrvatske, u obranu slobode i mira, u obranu

dostojanstva i dostojnog su�ivota ljudi razli?itih nacionalnosti i vjera.

Godine l991. dnevno su se doga?ala ubojstva, zarobljavalo se ljude i odvodilo u nepoznato.

Napadi na domove, prekidi prometnica, sve je to jo� vi�e unosilo strah me?u ljude.

Me?u prvim �rtvama bio je hrvatski redarstvenik Josip Jovi? na Plitvicama, tako a su se

mnogi pitali: gdje to mi �ivimo, kakva je to civilizacija, mr�nja i gramzljivost za tu?im prostorima,

opojenost u vlastitu mo? a �elja uni�titi slabijega.

?udno je da se nakon svega toga branitelji koji su krenuli brane?i slobodu, sve ?e�?e

prozivaju i ka�njavaju. Zlo?in je uvijek zlo?in, ali njegova te�ina uvelike ovisi o tome da li je

u?injen u obrani ili je unaprijed smi�ljen i izvr�en u agresiji na nedu�ne ljude.

Ako su neki u obrani i pre�li granicu dozvoljenog, ne mo�e se teret odgovornosti

prenositi na sve branitelje. Zanimljivo je da se ne pokre?e toliko pitanje glavnih

aktera agresora i po?initelja zlo?ina nad Hrvatima, a trebalo bi, ako se �eli

stvoriti trajni mir, nego se stalno prebacuje te�i�te na �rtvu i pod velikim

ogledalom promatra da li se ona ogrije�ila negdje o neku to?ku ratnog prava.

To redovito postavljaju pitanje oni koji su najve?i krivci �to je uop?e do�lo do rata,

koji �ele na taj na?in oprati svoju savjest od odgovornosti.

Ponekad se stje?e dojam da se svim silama nastoji izjedna?iti �rtvu i agresora,

da se �rtvu ne pu�ta, dok ga se ne slomi. No nadamo se da do toga ne?e

do?i jer se nismo nikada dali od nikoga pokoriti i zarobiti, od nikakvih suvremenih tribunala.

Ako smo i pali u svojim slabostima, ako smo grije�ili, pred Bogom smo se kajali i tako ponovno dizali.

Ovih dana slavimo Bogo?ovjeka Isusa Krista, kome se jedinome klanjamo.

I dok svima vama �elim ?estit Bo�i? i blagoslovljenu Novu godinu sa �eljom

da nam svima bude radosnija, pravednija, blagoslovljena za Hrvatski narod i

sve gra?ane drage nam Domovine, molimo Gospodina i za na�e ha�ke optu�enike

da se �to prije vrate u svoju Domovinu i u svoje obitelji; da ostatak svoga �ivota koji

provode u zatvoru hrabro podnesu i tu �rtvu ugrade za svoju Hrvatsku. Amen.

Povjesnica specijalne policije MUP-a RH

Nakon prvih demokratskih izbora u RH 1990. godine, a koji su zapravo bili plebiscitarni

nacionalni konsenzus o suverenosti, neovisnosti i samostalnosti Hrvatske dr�ave postalo

je jasno da tada�nje vodstvo SFRJ, JNA, ali i lokalni Srbi ne?e dopustiti na miran i civiliziran

na?in utjelovljenje ove vi�estoljetne te�nje hrvatskog naroda. Niti Svjetska zajednica

nije bila sklona prihvatiti ovakav razvoj doga?aja na prostorima biv�e Jugoslavije

iako je podr�avala sve druge narode koji su u postupku raspada postkomunisti?kog

sustava u sredi�njoj i isto?noj Europi demokratskim putem formirali nacionalne dr�ave.

Mlada Hrvatska dr�ava u to doba nije imala svoje oru�ane snage, oru�je teritorijalne

obrane je oduzeto i bilo nedostupno legalnim hrvatskim institucijama, a tada�nja

policija (RSUP) blago re?eno nije bila oslonac niti jamstvo sigurnosti i za�tite

dr�avnih institucija ( 60% milicajaca od tada�njih 16 000 u SRH bilo je srpske nacionalnosti)

Iz navedenog razloga u Policijskoj akademiji je 5. kolovoza 1990. godine

ustrojen te?aj �Prvi hrvatski redarstvenik� na kojem je iz svih krajeva Hrvatske i

poglavito iz Hercegovine pristupilo 1970 polaznika.

Od njih je 200 iznadprosje?no fizi?ki i psihi?ki sposobnih postalo je jezgro

preustrojene Antiteroristi?ke jedinice Lu?ko, a u bazu su izmje�teni 07.09. 1990 godine.

U studenom 1990 godine ustrojene su Posebne jedinice policije Rakitje,

Kumrovec Sljeme Tu�kanac, Vinica i Valbandon.

Kako ve? u ljeto 1990. po?inje �Balvan revolucija� na podru?ju Knina ali i

drugih krajeva nastanjenih prete�ito srpskim pu?anstvom, pripadnici ATJ Lu?ko,

a po?etkom 1991. godine i pripadnici ostalih postrojbi posebnih jedinica policije

anga�iraju se na uspostavi javnog reda i mira odnosno uspostavi

ustavno-pravnog poretka na ozemlju RH. Sve ove akcije specijalne policije

znane su kao intervencije �jakih snaga MUP-a�.

Tijekom 1991. godine stvorene su i zakonske osnove za osnivanjem

Specijalnih jedinica policije u svim Policijskim upravama, a u travnju 1991. godine

kroz izmjenu i dopunu Zakona o unutarnjim poslovima i osnove za ustrojavanje

Zbora narodne garde (ZNG), �to je kulminiralo povijesnim postrojavanjem

na stadionu u Kranj?evi?evoj ulici 28.05.1991. godine.

Prve velike borbene operacije specijalne policije kre?u po?etkom o�ujka 1991. god.

u Pakracu, zatim na Plitvicama 31.03. 1991. ("Krvavi Uskrs") gdje pogiba Josip Jovi?,

a dalje slijede akcije osloba?anja zaposjednutih policijskih postaja na Baniji � Glina,

Petrinja, Topusko, na prostoru Like, zapadne i isto?ne Slavonije, Zadarskog,

�ibenskog i Vodi?kog zale?a, Drni�a, Miljevaca, Kijeva, Maljkova.

Sredinom 1991. god. zapo?inje op?i rat u Hrvatskoj a pripadnici specijalne policije

dijelom kao samostalne jedinice, a dijelom kao skupne snage bore se na rati�tima

su od Vukovara do Dubrovnika.

Pri poku�aju proboja u Vukovar preko Marinaca 13.10. 1991. god, te�ko je ranjeno i

pogiba ve?i broj pripadnika specijalne policije.

Ve? od 1992. god na podru?ju zapadne Slavonije djeluju skupne snage specijalne policije,

a u drugom dijelu ljeta i na podru?ju Velebita u sklopu akcije �Poskok 1� i �Poskok 2�.

Specijalna policija na glavnom pravcu napada u vojno redarstvenoj operaciji �Maslenica� u

sije?nju 1993. godine izlaze na vrhove Velebita gdje u izuzetno te�kim klimatskim uvjetima

provode tri zime. Slijedila je operacija �Meda?ki d�ep� u rujnu 1993. god uz zadr�avanje

svih dostignutih pozicija koje su bile polazna crta za veli?anstvenu operaciju �Oluja�,

a snage specijalne policije s Velebita izlaze na me?unarodno priznate

granice RH na rijeci Uni (Donji Lapac).

Prije toga u operaciji �Bljesak� skupne snage specijalne policije osloba?aju

veliko okupirano podru?je u zapadnoj Slavoniji (sjeverno od autoputa).

I nakon borbenih akcija specijalna policija obavlja zna?ajne zada?e u

uspostavi civilnog �ivota na oslobo?enim podru?jima kao i mirnoj reintegraciji isto?ne Slavonije.

Specijalna policija je kao najvi�e osposobljena, opremljena i motivirana

oru�ana snaga dobivala najte�e namjenske borbene napadne zada?e

koje su pod zapovjedni�tvom GSHV-a i uz prethodnu suglasnost Ministra UP-a

u potpunosti izvr�ene. Samo iz ATJ Lu?ko poteklo je 7 generala HV-a.

Nakon rata specijalna policija se preustrojava i dalje osposobljava i usavr�ava za

izazove kao �to su borba protiv me?unarodnog terorizma i najte�ih oblika organiziranog kriminala.

Preustrojem MUP-a 2001. godine veliki broj specijalaca prelazi u Interventnu policiju

koja je danas udarna operativna snaga MUP- a.

Tijekom Domovinskog rata kroz jedinice specijalne police kao djelatni i

pri?uvni sastav pro�lo je blizu 12 000 pripadnika.

Skup�tinari su jednoglasno usvojili i izvje�?e predsjednika

i financijsko izvje�?e za protekli period.

Po zavr�etku radnog djela skup�tine zapaljena je svije?a na

spomen obilje�ju u ?ast i na spomen svim poginulim

hrvatskim braniteljima, a nakon toga dru�enje ?lanova

Udruge i gostiju nastavljeno je u hotelu "Ru�ica" uz prigodan domjenak.

�UPANJA - �upnik �upe sv. Nikole Taveli?a u �upanji, vl?. Marko Peuli?,

novi je dekan �upanjskog dekanata, koji obuhva?a

dvije �upe u �upanji te Cernu, Gradi�te, �titar i Bo�njake.
Na tome je mjestu zamijenio vl?. Ivana Varo�?i?a, �upnika �upe sv.

Ivana Krstitelja u �upanji, koji je tu du�nost obna�ao dugi niz godina.

U konkurenciji za novog dekana bili su i �upnik iz

Bo�njaka Vlado Mikrut, iz �titara Mirko Renduli?,

no ?akova?ko-osje?ki nadbiskup, msgr. Marin Sraki?,

imenovao je vl?. Marka Peuli?a,

koji ?e tu odgovornu du�nost obna�ati sljede?ih pet godina,

a nakon isteka tog vremena,

prema novom internom pravilniku, mo?i ?e ponovno

biti biran na jo� jedan mandat.
�to se ti?e Drenova?kog dekanata, koji obuhva?a �upe

u isto?nom dijelu �upanjske Posavine,

promjene nije bilo jer du�nost dekana i dalje obna�a

vl?. Marko ?idara iz Drenovaca.
Imenovanje vl?. Marka Peuli?a za dekana �upanjskog dekanata

razveselilo je �upanjske vjernike,

posebice njegove �upljane, koji odluku nadbiskupa Sraki?a

smatraju velikim priznanjem za njihovu �upu,

njegov uspje�an rad i trud te su uvjereni da ?e svoju

novu zada?u njihov du�obri�nik

obavljati na najbolji mogu?i na?in, na zadovoljstvo vjernika,

Crkve i cijele zajednice.

�

Po�tovani ?lanovi USPDR"DELTA"�UPANJA, ?ast i zadovoljstvo nam je pozvati

Vas da svojim dolaskom sve?ano uveli?ate

obilje�avanje 19. godi�njice voda Specijalne policije "Orao"Orahovica-Na�ice,

koje ?e nadnevka 04. prosinca 2010. godine biti odr�ana

u hotelu Ru�ica u Orahovici, s po?etkom u 19,00 sati.

�

�

PREDSJEDNIK

UDRUGE

Zdenko Minarik