Kolika je bila važnost Specijalne policije u operaciji Oluja?

– Sve postrojbe Oružanih snaga RH imale su svoju ulogu u operaciji Oluja i dale su svoj doprinos njenom uspješnom izvo?enju. No, Specijalna policija je imala posebnu ulogu jer je borbena djelovanja izvodila na teško prohodnom brdsko-planinskom terenu Velebita gdje je posebno došla do izražaja fizi?ka i psihi?ka spremnost njenih pripadnika. Moram naglasiti da su najve?e oružje u operaciji bili, u stvari, sami specijalci, jer neko teže naoružanje nisu ni mogli koristiti u tim uvjetima. Pripadnici Specijalne policije su uz nadljudske napore svladavali teško prohodni teren i odmah potom ulazili u borbu s dobro utvr?enim neprijateljem na Velebitu. Moram istaknuti da su nam u tim prvim borbenim aktivnostima zna?ajne probleme zadavala minska polja koja je neprijatelj postavio duž crte svoje obrane. No, poseban doprinos Specijalne policiji Oluji bio je kada smo prvi oslobodili neko mjesto, a to su bili Lovinac i Sveti Rok, dok smo u daljnjem napredovanju presjekli tzv. Krajinu na dva dijela i prvi izašli na državnu granicu kod Kulen Vakufa.

Na kojim su podru?jima bile raspore?ene jedinice Specijalne policije?

– Specijalna policija je na podru?ju Like i Velebita bila od 1991. godine, kada je zapo?ela sa suzbijanjem teroristi?kih djelovanja neprijatelja preko Velebita na tada jedinu prohodnu cestu Senj – Karlobag – otok Pag – Zadar. Dio Specijalne policije iz Krapinsko-zagorske policijske uprave sudjelovao je s policijskom Postajom Lovinac u spašavanju stanovništva toga kraja kada je pao dio Like, gotovo do Gospi?a, u ruke neprijatelja, izvla?e?i ljude preko Velebita do Starigrada. Dakle, oko 2200 specijalaca je sudjelovalo u operaciji Oluja od po?etnih crta napada sa sjevernih visova Velebita, preko Lovinca, Svetog Roka, Gra?aca, Bruvna, Gornjeg i Donjeg Lapca do granice prema Kulen Vakufu i Srbu. Dio Specijalne policije u to je vrijeme bio raspore?en i na podru?ju Dubrovnika na zaštiti državne granice, a istodobno su dijelovi postrojbi iz Slavonije imali i obrambene zada?e u slu?aju protunapada na podru?ju isto?ne Slavonije. U operaciji Oluja poginula su šestorica pripadnika Specijalne policije, a 78 ih je ranjeno, dok su dvojica zarobljeni, ali su nakon dugotrajne torture od Srba do Banja Luke – razmijenjeni. Ina?e, u Domovinskom ratu poginulo je oko 180 naših specijalaca, a više od 600 ih je ranjeno.

Što možete re?i o ?iš?enju nakon Oluje?

– Dosta je obavještajnih informacija u to vrijeme ukazivalo da je dio neprijateljskih vojnika odlu?io ostati na tom podru?ju i pružiti tzv. partizanski otpor, dakle u manjim grupama nanositi žrtve našim oružanim snagama, ali oni su istodobno bili i prijetnja civilima koji su po?eli ulaziti na oslobo?ena podru?ja. Imali smo i saznanja da se na tom podru?ju nalaze zna?ajne koli?ine minsko-eksplozivnih sredstava i druge vojne opreme koja je postala dostupna svima, tako da teroristi nisu morali brinuti o opskrbi tim sredstvima. Zbog tih razloga, ali i kako bi se stvorili sigurnosni preduvjeti za uspostavu civilne vlasti i povratak civila, Specijalna policija je dobila zada?u obaviti pretres i pretragu tog podru?ja. Tako su tijekom kolovoza 1995. imali pet borbenih kontakata sa zaostalim neprijateljskim postrojbama, uhitili su 13 neprijateljskih vojnika, pronašli dva skladišta minsko-eksplozivnih sredstava (nekoliko šlepera), više topova, minobaca?a, zemunica, minskih polja, a 197 civilnih osoba bez valjane dokumentacije dovedene su u nadležne policijske postaje radi izrade dokumenta i prijave. Da nisu poduzete takve mjere pretraga, sigurno bi na tom podru?ju bilo puno više stradavanja civilnih osoba i od teroristi?kih skupina, ali i zbog zna?ajnog broja mina.

Zašto je Sveti Rok poseban za Specijalnu policiju?

– Specijalna policija je vezana za to podru?je od 1990. kada je uspostavljena postaja policije u Lovincu koju smo pomogli ustrojiti i naoružati. Naši specijalci pomagali su postaji kada je okupirano to podru?je i kada su se zajedno sa stanovništvom izvukli preko Velebita. Lovina?ki policajci ostali su s nama cijelo vrijeme na Velebitu i sudjelovali u operacijama Maslenica i Meda?ki džep. Operacijom Maslenica, oslobodili smo to podru?je, ali smo se naknadnim sporazumom morali povu?i na vrhove Velebita. Zajedno smo s tim ljudima tri godine gledali Lovinac i Sveti Rok s vrhova Velebita i maštali kako ?emo tamo graditi vikendice, a oni ponovno obnoviti svoje ku?e i živjeti. Moram naglasiti da s nama nisu bili samo pripadnici Policijske postaje Lovinac, nego i cjelokupno stanovništvo toga kraja koje je tada bilo u izbjeglištvu. Naravno, danas kada je Lika slobodna svaki specijalac želi svoje najbliže odvesti upravo na Velebit i Sveti Rok, ali svaki od njih se najbolje opušta i prisje?a tih dana u Svetom Roku dok gleda vrhove Velebita…

Bili ste zamjenik generala Mladena Marka?a. Koja je bila njegova zada?a u operaciji Oluja?

– General Marka? bio je zapovjednik Specijalne policije od 1990., pa tako i u operaciji Oluja. On nama nije bio samo zapovjednik, on je bio i prijatelj, suborac, ?ovjek sa svim manama i vrlinama. General Marka? je kao zapovjednik, sa svojim stožerom, razra?ivao djelovanje Specijalne policije u operaciji Oluja prema zapovijedima na?elnika Glavnog stožera Hrvatske vojske. Upravo je takav na?in uporabe naših specijalaca, dakle velikog broja dobro obu?enih i nadasve hrabrih ljudi, bio iznena?enje za neprijatelja, pa je upravo na našem pravcu prva probijena neprijateljska crta i ostvaren brz i velik prodor u dubinu neprijateljskog teritorija. Sje?am se kada je general sustavom veze objavio da je oslobo?en Sveti Rok! Nema tog specijalca kojem nije zadrhtalo srce, a kada je objavio da je oslobo?en Knin, iako specijalci – pustili su suze! Moram i ovdje istaknuti da smo ispred sebe imali dobro naoružanu vojsku koja je itekako branila to podru?je – neposredno nam je bila suprotstavljena 9. motorizirana brigada Gra?ac sa zna?ajnim oklopnim sredstvima i ljudstvom, dok se u jednom trenutku pri našem napredovanju zbog izvla?enja neprijateljskih snaga, ve?i dio 15. li?kog i 7. kninskog korpusa našao ispred snaga Specijalne policije u trokutu Bruvno – Lapac – Srb. Radilo se otprilike o 15.000 naoružanih vojnika i više od 100 tenkova, da ne govorimo o ostalim topni?kim i drugim sredstvima. No, samo mudroš?u generala Marka?a kao zapovjednika i stožera Specijalne policije, te naravno hrabroš?u i borbenoš?u specijalaca, neprijatelj je poražen.

Koji je Vaš stav o mimohodu u Zagrebu i proslavi u Kninu?

– Nažalost, u Hrvatskoj ništa ne može u?i u tradiciju zbog politike. Kada smo se po?eli navikavati na proslavu Dana pobjede i Dana hrvatskih branitelja u Kninu, evo ti nove politike koja zbog vlastite promidžbe plati 15 ili ne znam koliko milijuna kuna u ovoj ekonomskoj situaciji da bi, na neki na?in, umanjila zna?aj proslave u Kninu. Nisam, naravno, protiv mimohoda Oružanih snaga RH, on se treba održati u Zagrebu da pokažemo kako smo iz ”jakih policijskih snaga”, kako su nas nazivali neprijateljski mediji 1991. godine, izrasli u respektivnu oružanu silu zajedno sa svojim saveznicima iz NATO-a. Ve? sam prije mjesec dana izjavio da ?e nam se malo tko ili gotovo nitko od saveznika odazvati na mimohodu u povodu Oluje, jer priznali mi to ili ne, na sve to ?e saveznici uvijek gledati kroz – prizmu politike. Dakle, mimohod svakako za Dan oružanih snaga, a proslava Dana pobjede u Kninu i to uz postrojavanje veteranskih postrojbi, jer to je Dan branitelja, dan ljudi koji su sudjelovali u operaciji Oluja i oslobodili Hrvatsku.

Nema tog koji nije pustio suzu kada je general Marka? javio da je oslobo?en Knin!