Baner

Posjeta do sada

Posjete Sadržajima : 700061

Pretraži stranice

Na stranici

Trenutno aktivnih Gostiju: 17 

Donatori udruge

"jET-SET" VRBANJA
OPĆINA CERNA
GRAD ŽUPANJA


Udruga veterana specijalne policije Domovinskog rata „DELTA“ Županja (u daljnjem tekstu UVSPDR „DELTA“ Županja ) 32 270 Županja, Bana Josipa Jelačića 4.

Poslovni račun broj:IBAN:HR29 2500 0091 1021 3827 3 ADDIKO-Bank d.d.Podružnica Županja, Veliki Kraj 64

OIB:14035999483
MB(DZS):01816721


Osnivačka skupština UVSPDR „DELTA“ bila je 09. ožujka 2004. godine. UVSPDR DELTA Županja upisana je 17. ožujka 2004. godine u Registar udruga Republike Hrvatske pod registarskim brojem udruge 16000898 pri Uredu državne uprave u Vukovarsko-srijemskoj županiji, Službi za opću upravu (KLASA:UO/I-230-02/04-01/73, URBROJ:2196-05-02-04-02, Vukovar, 17. ožujak 2004. godine).




USPDR-DELTA.HR > Vijesti > Aktivnosti Udruge > 20 godina Vukovarske tragedije

20 godina Vukovarske tragedije

Opkoljeni Vukovar branilo je oko 1800 pripadnika Zbora narodne garde i policije te dragovoljaca HOS-a, ustrojenih u 204. vukovarsku brigadu HV-a, među kojima je bilo 400 žena i 93 maloljetna branitelja.

Po podatcima vukovarske Opće bolnice u srpskoj agresiji na Vukovar, do sloma obrane grada, poginula su 1624 hrvatska branitelja i civila te ranjeno je više od 2500 ljudi. U srpske koncentracijske logore, nakon sloma obrane grada, odvedeno je više od sedam tisuća zarobljenih hrvatskih branitelja i civila, a iz grada je prognano oko 22.000 Hrvata i ostalih nesrba.

Na popisu zatočenih i nestalih osoba iz Domovinskog rata nalazi se još 306 hrvatskih branitelja i civila s vukovarskog područja.

"Činjenica je da je Vukovar u hrvatskoj akademskoj, a osobito široj javnosti, bio još 1991. prepoznat kao prijeloman i sudbonosan događaj. Međutim, hrvatska se država u proteklih 20 godina razvijala, ako ne baš posve suprotno, onda sigurno vrlo često mimo nacionalnih i društvenih vrjednota i načela na kojima je počivala obrana Vukovara 1991.", smatra Dražen Živić iz vukovarske Podružnice Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar".

Po njegovu mišljenju, duh Vukovara je i dva desetljeća nakon prijelomnih događaja za taj grad još podijeljen te se može govoriti o "dva Vukovara". Iz Vukovara uvijek mora odlaziti poruka optimizma, nade i sretnije budućnosti, a premu Vukovaru mora ići sva potpora države i društva, smatra Živić. Dodaje kako za sadašnje teškoće Vukovara krivci nikako ne mogu biti njegovi građani, već svi oni koji su na bilo koji način uključeni u "vukovarsko pitanje".

Živić smatra kako se Vukovar mora razvijati mimo dnevnopolitičkih interesa te se ne može govoriti o razvoju ako nema jasne strategije razvoja Hrvatske niti jasno određenih državnih interesa. Onoga trenutka kad se o Vukovaru počne govoriti kao o području državnog interesa, a ne državne skrbi, stvari će se poboljšati, smatra.

Od prijeratnih 44.639 u Vukovaru, po ovogodišnjem popisu pučanstva, živi 28.016 stanovnika, od kojih je više od 4000 mladih i djece. Zaposleno je oko 10.000, a na popisu nezaposlenih u hrvatskom zavodu za zapošljavanje je 2290 Vukovaraca.

Po podatcima ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, u Vukovaru je do sada obnovljeno 9309 stambenih jedinica od kojih 4351 stan i 4958 obiteljskih kuća, u što je uloženo oko 1,9 milijarda kuna iz državnog proračuna. Zaprimljeno je 1159 zahtjeva za kupnju stana, a od toga je do sada kupljeno 629 stanova.

Po podatcima Zajednice povratnika Hrvatske (ZPH) od oko 22.000 Hrvata i ostalih nesrba prognanih 1991. iz Vukovara u svoje domove do sada se vratilo između 12 i 13 tisuća, odnosno tek nešto više od 50 posto Vukovaraca povratnika.

Po mišljenju predsjednika ZPH za Vukovarsko-srijemsku županiju Dragutina Glasnovića, "tko se mislio vratiti u Vukovar taj se i vratio". Vukovarcima, koji su se vratili vjerujući u bolju budućnost, ne preostaje ništa nego se nadati kako će se ona i obistiniti, smatra Glasnović. Dodaje kako je Vukovar, bez sumnje, u poratnim godinama napredovao, ali daleko manje od nekih drugih mjesta unatoč proklamiranu ravnomjernu razvoju cijele Hrvatske.

Problemi današnjeg Vukovara su, navodi Glasnović, nezaposlenost i stambeno pitanje, što stvara mnoštvo drugih teškoća, poput odlaska mladih i sve većeg gospodarskog zaostajanja za ostalim hrvatskim područjima, niskih plaća te visokih troškova hrane, stanovanja, komunalnih i prijevoznih usluga. Zbog toga je Vukovar, kako kaže, jedan od najskupljih gradova u Hrvatskoj.

izvor:hina

OBAVIJESTI IZ UDRUGE

POLAZAK ZA KNIN NA OBILJEŽAVANJE VRO OLUJA ISPRED PROSTORIJA UDRUGE 04.08.U 22,00 SATI

PORTAL HRT-a POSVEĆEN DOMOVINSKOM RATU
LINK:daniponosa.hrt.hr


Frontpage Slideshow | Copyright © 2006-2010 JoomlaWorks, a business unit of Nuevvo Webware Ltd.

20.Obljetnica SJP "Delta"